BRITANSKI mediji ponovno hvale Hrvatsku, ali ovaj put ne zbog uvijek popularne Dalmacije. Očarani su "skrivenim draguljem" na koji, kako pišu, nailaze samo oni koji dobro poznaju zemlju: Istrom. Za mnoge britanske turiste još uvijek je neotkrivena, no oni koji je posjete tvrde da je upravo savršeno utočište za izbjegavanje gužvi.

"Udaljena svega tri sata vožnje od Beča i 90 minuta od Trsta, ova regija djeluje kao potpuno drukčiji svijet u odnosu na dalmatinska ljetovališta i otoke", navodi britanski Express.

Obalni gradovi i unutrašnjost

Pula je najveći istarski grad na obali, poznat po svojem dvije tisuće godina starom rimskom amfiteatru, Slavoluku Sergijevaca i Augustovom hramu. Nešto dalje uz obalu nalazi se Rovinj, slikoviti srednjovjekovni grad s kamenim ulicama i šarenim kućama u venecijanskom stilu koje se protežu sve do mora.

Dublje u unutrašnjosti smjestio se Motovun, grad na brdu s povijesnim zidinama, galerijama, buticima, trgovinama s delicijama i restoranima.

Plaže i nacionalni park

Prema jugu se protežu prekrasne šljunčane plaže. Najpoznatija je Zlatni rat, poznata i kao Zlatni rt, no duž obale se kriju i brojni drugi dragulji. Neposredno uz južnu obalu Istre smješten je Nacionalni park Brijuni, skupina otočića iznimne prirodne ljepote. Otoci su izvorno bili rimsko naselje, a kasnije su služili kao austrougarska utvrda, mondeno bečko ljetovalište te ljetna rezidencija predsjednika Tita.

Zelena Istra i gastronomija

Unutrašnjost poluotoka čine brežuljci i zelena polja, ispunjena vinarijama, maslinicima, voćnjacima, šumama tartufa i srednjovjekovnim gradićima na uzvisinama. Istarska kuhinja podsjeća na talijansku, a utjecaji su obostrani.

Tako je talijanska kuhinja preuzela neka jela koja su istarski Talijani donijeli sa sobom nakon istarsko-dalmatinskog egzodusa. Među njima su škampi na buzaru, brudet, pršut i istarska jota. Jela poput njoka ili rižota vjerojatno su talijanskog podrijetla, dok je pogača, odnosno focaccia, zajednička baština Mediterana.

Rekordan broj britanskih turista

Novi podaci pokazuju da je 2025. bila rekordna godina za hrvatski turizam, a boravci gostiju iz Ujedinjenog Kraljevstva dosegnuli su novu najvišu razinu. Britanski putnici ostvarili su 4,1 milijun noćenja, što je povećanje od 2 % u odnosu na 2024. godinu te ujedno četvrta uzastopna godina rasta.