GLUMICA iz serije "Girls", Jemima Kirke, prije nekoliko godina odgovarala je na pitanja pratitelja na Instagramu i pritom brutalno analizirala modernu kulturu. Jedna obožavateljica zatražila je savjet za "nesigurne mlade žene", na što joj je Kirke odgovorila: "Mislim da previše razmišljate o sebi."

Taj odgovor, objavljen preko glumičina selfija, odmah je postao hit na internetu. Iako je njezina reakcija možda bila oštra, istina je da su neki ljudi doista pretjerano zaokupljeni sobom, a ključno je razlikovati zdravu samorefleksiju od štetne.

"Svatko od nas povremeno može biti usredotočen na sebe, tražiti pažnju, biti defenzivan ili čak neosjetljiv", kaže za HuffPost psihologinja Sandra Yankah Addo. "Ono na što kliničari obraćaju pozornost jest postojan obrazac koji se ponavlja u različitim odnosima i situacijama tijekom niza godina."

Terapeuti u nastavku objašnjavaju koji su znakovi da ste pretjerano usmjereni na sebe do te mjere da to utječe na vaš život i možda se čak graniči s narcizmom.

Problemi s održavanjem odnosa

Ako vam vlastita zaokupljenost sobom otežava održavanje odnosa s drugim ljudima, to je jasan znak da pretjerujete, smatra Yankah Addo. "Uzajamnost i interes za druge pojedince ključni su za izgradnju bliskih i osobnih odnosa", istaknula je.

To se ne odnosi na jednog rođaka s kojim ne razgovarate ili bivšeg prijatelja s kojim ste se posvađali. Riječ je o problemima koji se sustavno javljaju u svim vrstama odnosa - na poslu, s prijateljima i u obitelji.

Teško pokazujete interes za druge

"Mislim da većina ljudi provodi poprilično vremena razmišljajući o sebi, no ključno je pitanje mogu li napraviti mjesta i za tuđe misli, osjećaje i potrebe", kaže Yankah Addo. "Sama po sebi, usredotočenost na sebe nije nužno nezdrava. Zapravo, postoje razdoblja i faze u životu kada je pojačana usmjerenost na sebe normalna i zdrava."ž

To se, dodaje, odnosi na stresna razdoblja, velike životne promjene, bolesti ili promjene karijere. "Problem nastaje kada usredotočenost na sebe postane kronična i događa se na štetu empatije, preuzimanja odgovornosti ili uzajamnih odnosa", rekla je.

Uvijek morate biti u središtu pozornosti

Osoba koja je previše usmjerena na sebe uvijek će pronaći način da priču ili razgovor vrati na sebe. Primjerice, prijatelj vas sluša dok pričate o maratonu za koji se pripremate, ali vas prekida kako bi ispričao kako je on jednom trčao utrku na pet kilometara.

Iako je prirodno da se teme u razgovoru izmjenjuju, s osobom koja je pretjerano zaokupljena sobom nema takve razmjene. Tema se uvijek vrti oko nje i njezinih iskustava. "Ako se ne uzrujavate nerazmjerno kada niste u centru pažnje ili ne morate stalno tražiti potvrdu, odobravanje ili čak divljenje od ljudi oko sebe, vjerojatno nemate taj problem", kaže Yankah Addo.

Takva osoba "dosljedno stavlja sebe u središte, umanjujući pritom iskustva drugih", dodaje Danielle Costanzo, licencirana bračna i obiteljska terapeutkinja. Ne radi se, dakle, o povremenoj anegdoti, već o stalnom obrascu pretvaranja razgovora u priče o sebi.

Ne možete se ispričati ni preuzeti odgovornost

Prema riječima Danielle Costanzo, velik znak pretjerane usmjerenosti na sebe jest ulazak u sukobe bez sposobnosti da se dođe do rješenja ili pomirenja. "Ako je netko pretjerano zaokupljen sobom, često mu je teško preuzeti odgovornost ili se iskreno ispričati bez previše objašnjavanja, branjenja, umanjivanja tuđeg iskustva ili ponovnog stavljanja sebe u središte", rekla je.

Umjesto izravne isprike, takva će osoba reći nešto poput: "Dobro, valjda sam ja loš prijatelj" ili "Izgleda da ja ništa ne mogu napraviti kako treba". Time se fokus isprike vraća na nju, umjesto da se preuzme stvarna odgovornost. To je, prema Yankah Addo, povezano s nedostatkom empatije.

"Osim ako niste netko tko se iskreno muči s preuzimanjem odgovornosti kada nekoga povrijedi, vjerojatno niste unutar spektra koji bismo smatrali bliskim teškom narcizmu ili poremećaju ličnosti", pojasnila je.

Usmjerenost na sebe može biti i zdrava

"Zanimljivo je da usredotočenost na sebe, odnosno samorefleksija, ponekad može biti uistinu povezujuća", objašnjava Costanzo. Samorefleksija može pomoći u izgradnji odnosa. Primjerice, ako se brinete da ste rekli nešto neugodno nakon ručka s prijateljem i kasnije mu se javite da to provjerite, time samo jačate vašu vezu. 

"Preuzimanje odgovornosti za nešto što ste primijetili u društvenoj interakciji pozitivna je posljedica usmjerenosti na sebe, dok je pretjerana zaokupljenost sobom štetna za odnose", dodala je.

Nekim se ljudima, međutim, bilo kakva usmjerenost na sebe može činiti neugodnom. "Bilo kakva količina samopromocije sigurno će djelovati sebično u kontekstu života u kojem ste se neprestano žrtvovali ili fokusirali samo na druge", kaže Costanzo.

Zdravo je u određenim situacijama biti sebičan i prvo uzeti u obzir vlastite potrebe. To vam omogućuje da postavite nužne granice i budete usklađeni sa sobom. "Često nježno potičem klijente govoreći im: 'Ne, niste u svojoj 'eri zlikovca', ovo je zdrava doza sebičnosti. Ovo je zdrava količina samopromocije'", rekla je.

Ljudi koji su odrasli u okruženjima gdje se samopožrtvovnost nagrađivala mogu se osjećati narcisoidno kada svoje potrebe stave na prvo mjesto. "A zapravo, ne. To samo znači da se zauzimate za sebe. To je zdravo i potrebno", zaključila je Costanzo.

Društvene mreže otežavaju situaciju

Objave na društvenim mrežama dodatno zamagljuju granice kada je riječ o strahu od pretjerane usmjerenosti na sebe, smatra Yankah Addo. "Jedna od ironija društvenih mreža jest da su ljude istovremeno učinile više usmjerenima na sebe, ali i na neki način samosvjesnijima", objasnila je. Prirodno je otići na Instagram ili Facebook i provjeriti koliko smo dobili lajkova ili pozitivnih komentara.

"Problem s društvenim mrežama jest što mogu pojačati ponašanja kojima se traži pažnja i potaknuti ljude da stvaraju idealizirane verzije sebe, jer se to često nagrađuje pohvalama, sponzorstvima ili općenitim priznanjem", rekla je. Lako je steći dojam da je nečija objava hvalisanje, ali nije svaka samopromocija problematična.

Ako ste zabrinuti da tražite previše pažnje ili da se sve vrti oko vas, duboko udahnite. Sama činjenica da ste voljni preispitati svoje ponašanje i brinete se da nekome kradete pažnju pokazuje "sposobnosti koje nisu u skladu s onim što bismo smatrali teškim narcizmom ili poremećajem ličnosti", rekla je Yankah Addo

"Većina nas povremeno postane usredotočena na sebe, pogotovo kada smo pod stresom, preopterećeni ili nesigurni. To se uvelike razlikuje od poremećaja ličnosti i ne biste se trebali žuriti s takvim etiketiranjem. Potrebno je sagledati širu sliku, kontekst i promatrati svoje ponašanje tijekom vremena", zaključila je.