DORIS BENDER već godinu dana hospitalizirana je u zagrebačkoj Klinici za plućne bolesti Jordanovac. Prije toga je, kaže, nebrojeno puno puta bila po bolnicama zbog svog zdravstvenog stanja. Iako mnogi kritiziraju rad zdravstvenih ustanova u Hrvatskoj, Dubrovkinja Doris je odlučila ispričati jednu divnu i dirljivu priču o liječnici iz bolnice na Jordanovcu.

Pohvalila je rad liječnice Sanje Popović Grle. 

Pacijentica u zagrljaju liječnice

"Profesorica, šefica odjela, doktorica, ma sve moguće titule, ali ne mogu nadmašiti jednu, a to je najveća podrška i čovjek s velikim srcem. Uz toliko posla, obaveza, ta žena prije svega ima jednu veliku empatiju koje nedostaje jako puno, te spada u, mogla bih slobodno reći, 5 posto liječnika kojima nisi samo pacijent", započela je Doris svoju objavu na Facebooku.

"Meni izoliranoj trenutno, a i posljednjih godinu dana, ovo jako puno znači - razgovori, dodir, zagrljaj i ona to prepoznaje… Nažalost unatoč i njenom i mom trudu te strpljenju, ne ide na bolje, ali znate, nikada nije odustala, nikada. Svaki dan je tu, u svakom smislu se trudi", napisala je uz snimku na kojoj je liječnica grli u bolničkoj sobi.

Kaže da su mnogo puta liječnica i ona zajedno plakale zbog loših nalaza.

"Nebrojeno puta smo se i ja i ona rasplakale em od nemoći kad sve pokušavaš, em od loših nalaza, ma svega… A i ostalo medicinsko osoblje kada nas vide ovako. Pa tko bi mogao u današnje vrijeme kada te gledaju samo kao pacijenta i broj ostati imun na ovakvu scenu? Njoj ide smiješak čim dođe na vrata sobe, nebitno koliko loše bila. Zauvijek zahvalna na njoj. Prof. dr. sc. Sanja Popović Grle", napisala je.

Doris je već godinu dana u bolnici

Doris je već duže vremena u bolnici na liječenju plućne bolesti. Prije tri mjeseca dobila je sepsu, konstantno ima visoku temperaturu te prima mnogo antibiotika, lijekova i infuzije. Na Facebooku redovito piše o svojoj borbi s bolešću. 

"U mislima mi je prolazilo kako je sljedeća sekunda posljednja. U borbi sa sadašnjosti i njezinim krajem, gubila sam svijest. Nakon pada kisika na 50, posivjelog lica, panike svih oko tebe, misleći da te gube, puno lijekova za disanje, maski za disanje, maksimalan protok kisika, tu si, ta toliko slaba pluća su ipak nekako prodisala. Onda vidiš doktore i medicinske sestre koje ni ispod maski ne mogu sakriti radost jer si tu, jer su te vratili, čak i suze u nečijim od njihovih očiju. Život je samo jedan i događa se i završava u trenutku. Živi. Nikad ne znaš kad je zadnji trenutak", napisala je nedavno.