VEĆINA ljudi prestaje tragati za novom muzikom već poslije tridesetog rođendana, rezultati su nedavno provedenog istraživanja glazbene platforme Deezer.

Poznata je životna činjenica da stariji ljudi vole pričati kako je nekada bilo bolje. Možete se uvjeravati da ćete zauvijek ostati mladi ili slobodna duha, ali prije ili kasnije ćete početi gunđati zbog novotarija koje vas okružuju. 

Nekima se to možda dogodi i prije nego što se nadaju. Istraživanje Deezera sugerira da ljudi prestaju otkrivati novu glazbu u prosjeku s trideset godina i šest mjeseci. 

Glazbena streaming usluga provela je istraživanje na tisuću građana Velike Britanije o njihovim glazbenim preferencijama i navikama slušanja glazbe. 

Čak 60 posto ispitanika odgovorilo je da stalno sluša iste pjesme, ne trudeći se otkrivati novu glazbu. Nešto više od četvrtine ispitanika uopće nema želju poslušati glazbene brojeve izvan preferiranih glazbenih žanrova. 

Istraživanje je pokazalo i kako su ispitanici u svojoj 24. godini bili najaktivniji u potrazi za novom muzikom. Tada je čak tri četvrtine njih slušalo deset ili više novih pjesama tjedno, dok ih je 64 posto otkrivalo po pet novih izvođača svakoga mjeseca. 

Nakon toga, međutim, izgleda da počinje opadati sposobnost ljudi da tim tempom prate glazbene trendove. I u nekom trenutku jednostavno prestanu. 

Zasićenost prevelikom količinom novih singlova na tržištu (19 posto), obveze na radnom mjestu (16 posto) i briga za malu djecu (11 posto) navedeni su kao glavni razlozi zbog kojih je potraga za novim pjesmama, albumima i autorima u padu. 

"S toliko odlične glazbe na tržištu nije čudno što se osjeti prezasićenost. To često rezultira time da ostanemo 'glazbeno paralizirani' poslije tridesete", kaže glazbeni urednik Adam Read. 

U tinejdžerskoj dobi najviše se u prosjeku sluša pop muzika, ali glazbeni ukus "sazre" negdje do tridesete. Do 33. godine raste vjerojatnost da ljudi nikada više neće slušati novu glazbu.  

Glazba budi uspomene

Neke ranije studije sugeriraju da stalno slušamo iste pjesme zbog glazbene nostalgije. 

Primjerice, velika studija objavljena u časopisu Memory & Cognition pokazala je da glazba ima snažan učinak na evociranje uspomena iz škole ili s fakulteta.

Početkom ove godine ekonomist Seth Stephens-Davidowitz analizirao je podatke Spotifya u New York Timesu i otkrio da će ista pjesma, objavljena u vrijeme kada ste bili u ranim tinejdžerskim godinama, biti najpopularnija u vašoj dobnoj skupini i desetljeće poslije. 

Istraživanje je pokazalo da nam draga pjesma stimulira osjećaj ugode u mozgu i potiče otpuštanje dopamina, serotonina, oksitocina i ostalih "sretnih" kemikalija. 

Što pjesmu više volimo, to više tih kemikalija teče našim tijelom. 

To se događa svima, ali tijekom adolescentskih godina naš mozak prolazi kroz mnoge promjene. Puni smo hormona, osjećajni i osjetljivi pa ako nam se pjesma tada svidi, velika je vjerojatnost da će tako biti zauvijek. 

To ne znači da kasnije u životu nećete čuti pjesmu koja će vam se dopasti, ali vjerojatno neće imati jednako jak učinak jednostavno zato što više nismo takve "spužve".