NAKON godina wellnessa, clean girl estetike i savršeno ispeglanih Instagram profila, u prvi plan polako dolazi nešto drugo - intelekt. Drugim riječima, čini se da je biti pametan opet seksi. A jedan od glavnih uzora postaje "književna It djevojka", odnosno osoba koja ne samo da dobro izgleda nego i čita, razmišlja, preporučuje knjige i zna objasniti zašto joj se nešto sviđa.

Od celebrity književnih klubova do TikTok trendova o tome kako postati "odvratno obrazovan", sve je više sadržaja koji se vrti oko knjiga, filozofije, pisanja i promišljanja svijeta. Dua Lipa i Kaia Gerber imaju svoje književne klubove, Charli XCX i Troye Sivan pokrenuli su Substackove, a Emma Chamberlain u svom podcastu sve češće ulazi u teme koje zvuče kao početak studentske rasprave iz filozofije.

Zvijezde s knjigom u ruci

Sve više pjevača, glumaca i modela danas se bez problema fotografira s knjigom u ruci. Čitanje, koje se donedavno uglavnom povezivalo s nečim intimnim i pomalo samotnjačkim, sada se pretvara u trend koji se rado pokazuje javno.

Kanadska pjevačica Charlotte Cardin na Instagramu često dijeli knjige koje čita na turneji, a Jacob Elordi nedavno je snimljen kako u zračnoj luci bira štivo za put. Poruka je prilično jasna: knjiga više nije samo stvar za noćni ormarić, nego i modni dodatak, statusni simbol i dokaz da imate neku vrstu ukusa.

Drugim riječima, čitanje je opet u modi.

Književni klubovi postali su cool

Veliku ulogu u tome imaju književni klubovi. Oni su čitanje pretvorili u društvenu aktivnost, nešto o čemu se razgovara, piše i dijeli na društvenim mrežama.

Jedan od najpoznatijih primjera je Service95, kulturna platforma i književni klub Due Lipe. Ondje se svakog mjeseca preporučuju knjige, objavljuju intervjui s autorima i otvaraju rasprave koje publici nude nešto više od brzog skrolanja po feedu. Među nedavnim preporukama našla se i knjiga "Night People" Marka Ronsona.

Dua Lipa nije jedina. Svoje književne klubove imaju i Sarah Jessica Parker, Kaia Gerber te Natalie Portman. Paralelno s tim, Europom se šire i takozvani tihi književni klubovi. Ljudi se okupe, sjednu zajedno i čitaju u tišini, a zatim naprave pauzu za razgovor.

Selfie s knjigom, čitanje u kafiću i platnena torba s logom poznate knjižare danas više nisu prizori rezervirani za uski krug knjiških entuzijasta. Postali su dio estetike.

Filmovi i moda dodatno guraju knjige u prvi plan

Knjigama u prilog ide i filmska industrija. Kad izađe velika ekranizacija, publika se često vraća originalu. Nakon filma mnogi žele pročitati knjigu kako bi dobili "cijelu priču".

Filmovi poput "Hamneta", "Orkanskih visova", "Dine" i "Grofa Monte Crista" ponovno su potaknuli interes za književne klasike i velike romane. Prema pisanju Ouest-Francea, samo u Francuskoj prodano je 180.000 primjeraka "Grofa Monte Crista" u tri tjedna nakon izlaska filma.

Ni moda nije imuna na književnost. Dior je dizajnirao torbe inspirirane koricama knjiga, a platnene torbe s logotipima knjižara poput Daunt Booksa ili časopisa The New Yorker postale su mali znak raspoznavanja. One govore: čitam, znam reference, pripadam tom svijetu.

Od TikToka do intelektualnog šika

Ovaj trend ne živi samo među slavnima. Na TikToku se sve više govori o "povratku analognom", čitanju papirnatih knjiga, vođenju bilješki, pisanju dnevnika i pokušaju da se vrati fokus u svijetu u kojem nam pažnju svake sekunde nešto prekida.

Pojavio se i trend "postajanja odvratno obrazovanim", u kojem korisnici dokumentiraju pokušaje da više čitaju, gledaju ozbiljnije filmove, uče o umjetnosti, povijesti, politici ili filozofiji. Jedna kreatorica, Bella, u videu s kulturnim predviđanjima za 2026. rekla je da je "biti pametan seksi".

I doista, čini se da se nešto promijenilo. Nakon godina u kojima je estetika bila važnija od sadržaja, sada se sve više cijeni dojam da netko ima stav, kontekst i nešto za reći.

Ali je li sve to stvarno ili samo glumatanje?

Naravno, pitanje je koliko je sve to iskreno, a koliko još jedan trend za društvene mreže. Jer ako se svaka knjiga mora fotografirati, svaka misao pretvoriti u TikTok, a svaki outfit objasniti referencama, onda se lako zapitati čitamo li zato što nas stvarno zanima ili zato što želimo izgledati kao osoba koja čita.

Ipak, nije teško razumjeti zašto se književnost vraća u fokus. Nakon godina beskrajnog skrolanja, kratkih videa i sve veće prisutnosti umjetne inteligencije, dugi tekstovi i sporije razmišljanje počinju djelovati gotovo kao luksuz. Čitanje traži koncentraciju. Traži vrijeme. Traži da na trenutak ne radite ništa drugo.

Upravo zato knjige danas sve više funkcioniraju kao oblik otpora. Ne nužno velikog i dramatičnog otpora, nego onog svakodnevnog: uzeti knjigu, maknuti se od ekrana i pokušati ostati s jednom mišlju dulje od nekoliko sekundi.

Intelekt je tako postao nova granica razlikovanja. U svijetu u kojem umjetna inteligencija može napisati tekst, sažeti knjigu i ponuditi gotov odgovor, sposobnost da sami razmišljamo postaje sve vrjednija. Reference, kontekst i kritičko razmišljanje postaju nova kulturna valuta.

Zato se danas ne pokazuje samo što nosimo, nego i što čitamo. Ne hvalimo se samo ukusom, nego i sposobnošću da ga objasnimo.

Možda je sve to djelomično glumatanje. Možda će i ovaj trend, kao i mnogi prije njega, s vremenom izgubiti sjaj. Ali u kulturi prepunoj površnog sadržaja, činjenica da su knjige, čitanje i razmišljanje ponovno postali poželjni ipak zvuči kao dobra vijest.

Za sada, pamet je "in". I to je, realno, jedan od boljih trendova koji smo mogli dobiti.