NEKA ponašanja koja često doživljavamo kao nepristojna, asocijalna ili čudna zapravo mogu imati sasvim drugo objašnjenje. Psiholog Mark Travers ističe da istraživanja pokazuju kako određene navike mogu biti povezane s načinom na koji neki ljudi obrađuju informacije i doživljavaju svijet oko sebe. Prema Traversu, tri navike koje mnogi smatraju asocijalnima zapravo mogu biti znak visoke inteligencije.

Odabir samoće umjesto druženja

Mnogi smatraju da ljudi koji često biraju samoću zapravo ne vole društvo, no istraživanja sugeriraju drukčiju sliku. "Za neke ljude vrijeme provedeno nasamo nije gubitak, već prilika za promišljanje, kreativnost i usmjerenost na dugoročne ciljeve", objašnjava Travers za Psychology Today. Dodaje da su neka istraživanja pokazala kako su kod osoba s višim kognitivnim sposobnostima češća druženja čak bila povezana s nižim životnim zadovoljstvom.

Lutanje mislima

Ako vam je netko rekao da djelujete odsutno ili kao da ste "negdje drugdje", to ne mora značiti da ne obraćate pažnju. "Lutanje mislima nije odsustvo razmišljanja, već drugačija vrsta razmišljanja", ističe psiholog. Navodi da istraživanja povezuju ovu naviku s kreativnim rješavanjem problema, većim kapacitetom radne memorije i procesom kada mozak nesvjesno nastavlja raditi na problemu.

Izbjegavanje površnih razgovora

Neki ljudi ne uživaju u razgovorima o vremenu, prometu ili planovima za vikend, što se često pogrešno tumači kao hladnoća ili arogancija. "Problem nije u nezainteresiranosti za ljude, već u potrebi za sadržajnijom komunikacijom", objašnjava Travers. Ljudi koji sudjeluju u više smislenih razgovora često su zadovoljniji od onih čije se interakcije uglavnom svode na površne teme.

Prema psihologu, zajedničko obilježje svih ovih navika jest to što se često pogrešno tumače. "Ne radi se o tome da takve osobe nisu zainteresirane za ljude, već o tome da imaju viši prag za ono što smatraju zanimljivim i smislenim", zaključuje Travers.