DESETLJEĆIMA se inteligencija mjerila time tko zna najviše i tko najbrže rješava probleme. No, psiholozi sve više pažnje posvećuju drukčijoj sposobnosti, odnosno tome koliko smo svjesni vlastitog razmišljanja. Prema novijim istraživanjima, metakognicija se sve češće smatra "najvrjednijim" oblikom inteligencije. Kada se spoji s tradicionalnom inteligencijom, može znatno poboljšati učenje.

Metakognicija podrazumijeva sposobnost da promatramo vlastite misli i način na koji razmišljamo. To je onaj unutarnji glas koji nas pita: "Razumijem li ovo zaista?" ili "Kako sam došao/la do ovog zaključka?". Metakognicija znači da primjećujemo što se događa u našem umu, umjesto da funkcioniramo automatski. Primjer toga je trenutak kada shvatimo da isti odlomak čitamo više puta, a da ga zapravo nismo usvojili, piše YourTango.

Ova se vještina može razvijati

Metakognicija se razlikuje od drugih oblika inteligencije jer nije usmjerena na količinu znanja ni brzinu razmišljanja. Umjesto toga, temelji se na tome koliko dobro pratimo i usmjeravamo vlastiti misaoni proces.

IQ se odnosi na logičko zaključivanje, prepoznavanje obrazaca i brzinu rješavanja problema, dok se emocionalna inteligencija odnosi na prepoznavanje i upravljanje emocijama. Metakognicija ih ne zamjenjuje, ali može poboljšati način na koji ih koristimo.

Ova se vještina može razvijati, a prvi korak je navika da si postavljamo pitanja o vlastitom načinu razmišljanja. Umjesto da samo završimo zadatak i krenemo dalje, korisno je zastati i razmisliti što je bilo uspješno, a što nije.

Drugi korak je prilagoditi se onome što primijetimo, pa tako možemo promijeniti okruženje ako nam pažnja luta ili zastati prije odluke ako na nju utječu emocije. S vremenom metakognicija postaje automatski proces i pomaže nam da donosimo bolje odluke te ne ponavljamo iste pogreške.