NOVO istraživanje u kojem je analizirano više od 600 lica pomoću 3D skeniranja pokušalo je odgovoriti na pitanje koje se crte lica najčešće smatraju privlačnima kod muškaraca i žena. Znanstvenici tvrde da su prepoznali karakteristike koje većina ljudi doživljava atraktivnima, a rezultati upućuju na to da oblik lica ima važnu ulogu u prvom dojmu.

Ženama se pripisuju vitkija lica, muškarcima izraženije brade

Prema rezultatima istraživanja, najviše ocjene privlačnosti dobile su žene s vitkijim licem, punijim usnama i izraženijim crtama lica. Kod muškaraca su najbolje prošli oni s naglašenom bradom i izraženijim, uglatijim profilom.

U istraživanju je sudjelovalo šest neovisnih ocjenjivača, tri muškarca i tri žene, koji su svaki 3D model lica ocjenjivali na ljestvici od 0 do 100.

Ljepota možda ipak nije potpuno subjektivna

Autor istraživanja Georgios Kanavakis sa Sveučilišta u Ateni rekao je za PsyPost: "Fizička privlačnost utječe na brojne aspekte našeg života i ima ključnu ulogu u svakodnevnim ljudskim interakcijama. Oblikuje sve, od prvih dojmova i usputnih poznanstava pa do poslovnih prilika i romantičnih veza."

Dodao je da, unatoč uvriježenom mišljenju kako je ljepota potpuno subjektivna, brojna istraživanja pokazuju da među ljudima postoji iznenađujuće velik stupanj slaganja oko toga koja lica smatraju privlačnima.

Istaknuo je i da se privlačnost ne svodi na jednu "savršenu" crtu lica, poput nosa ili brade, nego na sklad različitih obilježja koja zajedno stvaraju cjelinu.

Primjeri među celebovima

Kako bi dočarali rezultate, istraživači su izdvojili nekoliko poznatih osoba čije crte lica odgovaraju karakteristikama koje su se pokazale najprivlačnijima.

Kod žena su kao primjere naveli glumicu Margot  Robbie i manekenku Elsu Hosk, dok su među muškarcima izdvojili manekena Davida Gandyja i glumca Henryja Cavilla.

Margot Robbie

Australska glumica i producentica jedna je od najvećih holivudskih zvijezda današnjice. Proslavila se filmom "Vuk s Wall Streeta", a kasnije je ostvarila zapažene uloge u filmovima "Ja, Tonya", "Bilo jednom... u Hollywoodu" i "Barbie", koji je postao globalni hit. Višestruko je nominirana za Oscara, a uz glumu vodi i uspješnu produkcijsku kuću LuckyChap Entertainment. 

Elsa Hosk

Švedska manekenka i poduzetnica najpoznatija je kao jedna od bivših Victoria's Secret anđelica. Nosila je revije najvećih svjetskih modnih kuća i bila zaštitno lice brojnih luksuznih brendova. Posljednjih godina razvija i vlastiti modni brend Helsa Studio te je jedna od najpraćenijih manekenki na Instagramu.

David Gandy

Britanski model smatra se jednim od najuspješnijih muških modela svih vremena. Svjetsku slavu stekao je kao zaštitno lice Dolce & Gabbane, a često ga nazivaju čovjekom koji je promijenio standarde muške mode, vraćajući u prvi plan atletsku građu umjesto izrazito mršavog izgleda. Osim modelinga, bavi se pisanjem, dizajnom i humanitarnim radom.

Henry Cavill

Britanski glumac najpoznatiji je po ulogama Supermana u DC filmovima te Geralta od Rivije u seriji "The Witcher". Glumio je i u filmovima "Mission: Impossible – Fallout", "Čovjek iz U.N.C.L.E.-a" i "Argylle". Osim glume, poznat je po ljubavi prema videoigrama, fantasyju i stolnim igrama, zbog čega ga mnogi smatraju jednim od najpopularnijih "geek" glumaca u Hollywoodu.

Prvi dojam nastaje u nekoliko sekundi

"Prvi dojmovi stvaraju se u djeliću sekunde i imaju snažan i trajan utjecaj na ljudske odnose", navodi se u istraživanju.

"Osim osnovnih informacija poput spola ili dobi, pri prvom susretu svjesno ili nesvjesno stvaramo mišljenje o drugima. Ta su mišljenja povezana s osobinama kao što su pouzdanost, kompetentnost i inteligencija."

Zanimljivo je da je jedno ranije istraživanje pokazalo kako se žene, općenito, smatraju privlačnijima od muškaraca.

"Posebno je zanimljivo da žene druge žene ocjenjuju znatno privlačnijima nego što ih ocjenjuju muškarci. S druge strane, muška lica dobila su slične ocjene od oba spola, ali su u cjelini ocijenjena niže", objasnio je za Daily Mail glavni autor tog istraživanja Eugen Wassiliwizky s Instituta Max Planck za empirijsku estetiku u Frankfurtu.