POSTOJI li recept za pobjedu na Eurosongu? Prema novoj švicarskoj studiji, čini se da postoji, iako ni on ne jamči uspjeh. Istraživači tvrde da su otkrili svojevrsni "kod" za pobjedničku pjesmu, a on uključuje pjevanje na engleskom jeziku te pop i plesne ritmove, piše Kurier.

Studiju je vodio ugledni institut ETH Zürich, a zaključak istraživača jest da su zemlje tijekom desetljeća postupno naučile koje karakteristike pjesama povećavaju šanse za dobar plasman i pobjedu.

Znanstveni rad objavljen je u časopisu Royal Society Open Science, a temelji se na analizi svih 1763 pjesama iz 51 zemlje koje su sudjelovale na Eurosongu od 1956. do 2024. godine.

Istraživači su analizirali više od 35 različitih obilježja pjesama, među kojima su bili plesnost, emocionalni ton, akustični elementi, jezik, žanr i teme tekstova.

Engleski jezik pokazao se kao velika prednost

Kao jedan od ključnih faktora uspjeha pokazao se upravo jezik pjesme. Prema rezultatima studije, pjesme na engleskom jeziku imale su znatno veće šanse za pobjedu.

S druge strane, francuski jezik, koji je u prvim desetljećima Eurosonga često bio povezan s pobjednicima, nakon 1990-ih sve češće se povezivao s lošijim plasmanima.

Istraživači navode da je engleski s vremenom postao svojevrsni neslužbeni jezik Eurosonga, posebno nakon 1998. godine, kada je ukinuto pravilo prema kojem su izvođači morali pjevati na materinjem jeziku.

Pop i plesni ritmovi postali standard

Studija pokazuje i da je Eurosong s godinama postao glazbeno ujednačeniji. Pop glazba postupno je postala dominantan žanr, dok su plesni ritmovi sve češće povezivani s uspješnim pjesmama.

Istodobno se smanjivao udio akustičnih elemenata, a uspješne pjesme često su stvarale trendove koje su druge zemlje pokušavale slijediti u godinama nakon pobjede.

Istraživači su primijetili i da su tekstovi eurovizijskih pjesama s vremenom postajali sve duži.

Neke zemlje odbijaju slijediti trendove

Ipak, nisu sve zemlje pratile isti obrazac. Kao iznimke studija navodi Francusku, Italiju, Portugal i Španjolsku, koje su uglavnom ostale vjerne svojim nacionalnim jezicima, čak i ako im to smanjuje šanse za pobjedu.

Francuska, Italija i Portugal i na Eurosongu 2026. nastupili su na svojim jezicima, dok Španjolska ove godine bojkotira natjecanje u Beču zbog sudjelovanja Izraela.

Autori studije smatraju da je tim državama predstavljanje vlastite kulture važnije od prilagođavanja pobjedničkom "receptu".