NOVA studija otkrila je da se pri temperaturama zraka višima od 20 °C rađa manje dječaka nego djevojčica. Istraživači sa Sveučilišta Oxford utvrdili su da izloženost vrućini može povećati rizik od gubitka ploda u ranoj trudnoći, osobito kod muških plodova, piše Euronews.

Utjecaj na gubitak ploda u trudnoći

Autori studije navode da se dugo smatralo kako je omjer spolova pri rođenju genetski određen i nepromjenjiv, odnosno da na njega ne utječu društvene ni klimatske promjene. No, rezultati objavljeni u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences, PNAS, pokazuju da ekstremne vrućine mogu utjecati na omjer rođenih dječaka i djevojčica diljem svijeta.

Istraživači su analizirali podatke o više od pet milijuna poroda u 33 zemlje subsaharske Afrike i u Indiji. U obje regije otkrili su da viša temperatura zraka može povećati rizik od gubitka ploda u ranoj trudnoći, osobito kod muških plodova. "Pokazali smo da temperatura snažno utječe na ljudsku reprodukciju jer utječe na to koji će plodovi preživjeti do poroda", izjavio je koautor studije Abdel Ghany.

Dodao je da nalazi upućuju na mjerljive posljedice temperature na preživljavanje ploda i na odluke o planiranju obitelji, što se zatim odražava na sastav stanovništva i ravnotežu spolova. "Razumijevanje tih procesa ključno je za predviđanje kako će okoliš utjecati na društva u uvjetima sve toplije klime", dodao je.

Prag od 20 °C u zraku

Studija je pokazala da je 20 °C u zraku prag na kojem se omjer počinje mijenjati, iako više temperature ne pojačavaju taj učinak ravnomjerno. Ranija istraživanja pokazala su da izloženost vrućini tijekom trudnoće otežava tijelu trudnice da se hladi, čime raste rizik od gubitka trudnoće. Ako je trudnica dehidrirana, plod možda neće dobivati dovoljno krvi, kisika i hranjivih tvari.

Nije samo biološka reakcija

Izloženost vrućini ne šteti samo zdravlju trudnice nego utječe i na odluke o planiranju obitelji. Autori navode da bi visoke temperature mogle otežati pristup pobačaju zbog otežanog kretanja, ali i zbog veće financijske nesigurnosti i manjih prihoda.

Studija upozorava i da posljedice vrućine nisu jednako raspoređene. Žene s manje resursa i one koje žive u ranjivijim uvjetima više su pogođene, što otvara zabrinutost da bi klimatske promjene mogle dodatno produbiti zdravstvene nejednakosti.

U Europi temperature rastu, a regije poput Albanije, Grčke, Portugala i Španjolske imaju više od 100 vrlo vrućih ljetnih dana. Prema Svjetskoj meteorološkoj organizaciji, u 2024. zabilježen je drugi najveći broj dana s toplinskim stresom i tropskih noći, kada temperatura ne pada ispod 20 °C.

Utjecaj klimatskih promjena na plodnost

Kako se očekuje daljnji rast globalnih temperatura, istraživači pozivaju na dodatna proučavanja okolišnih čimbenika kako bi se bolje zaštitilo zdravlje majki i poboljšao pristup zdravstvenoj skrbi, s ciljem smanjenja dugoročnih posljedica za reprodukciju i kretanje stanovništva.

I druga istraživanja pokazala su da klimatske promjene utječu na plodnost muškaraca i žena. Mnoge europske zemlje 2024. zabilježile su najniže stope nataliteta u posljednjih nekoliko desetljeća. Dok stručnjaci navode da je za održavanje stabilnog broja stanovnika potrebno 2,1 dijete po ženi, nekoliko zemalja bilježi stopu nižu od 1,5.

Nedavni sustavni pregled istraživača s Katoličkog sveučilišta u Čileu pokazao je da učestali klimatski događaji i prirodne katastrofe ozbiljno narušavaju reproduktivno zdravlje i procese povezane sa začećem, trudnoćom, porodom, plodnošću i roditeljstvom.