IAKO roditelji priželjkuju trenutak kada će njihova beba prespavati cijelu noć, rijetko se zapitaju koliko je to zapravo dobro za dijete.

Sve ima svoje razloge, pa tako i bebino buđenje tijekom noći. Naravno, kada beba sama odluči prespavati noć nema potrebe buditi ju za hranjenje. Ako je potrebno promijeniti pelenu učinite to u polumraku, odnosno upalite svjetlo u susjednoj prostoriji kako bi dijete ako se i probudi nastavilo spavati. 

 

 

Spavanje beba bitno se razlikuje od načina na koji spavaju odrasli. Dok odrasli individualno pronalaze načine za umiriti se kako bi lakše utonuli u san, bebama za to treba vaša pomoć. Smirivanje možda omogućava odraslima da lakše utonu u „non- REM“ fazu sna, vrijeme kada je san dubok i miran. Um i tijelo u ovoj fazi se najviše odmaraju, disanje je plitko i redovito, a mišići opušteni. Nakon nešto više od sat vremena odrasli prelaze u „REM“ fazu sna, kada je san plići, lakše se budimo. Obje faze izmjenjuju se tijekom noći svaki nekoliko sati. Odrasla osoba koja spava osam sati u prosjeku provodi 6 sati spavajući mirnim snom, a samo 2 sata aktivnim snom, iako vam se ponekad čini da ste cijelu noć sanjali, odnosno spavali „aktivno“.

 

 

Bebama gotovo uvijek treba dojenje, ljuljanje i nošenje na rukama kako bi uspješno zaspale. Primijetit ćete kako kapci još uvijek titraju iako su bebine oči sklopljene. Ruke i noge su opuštene, no povremeno se trzaju. Nije neobično i da se beba veselo nasmije u snu. Čak i kada vam se čini da je beba zaspala, kada ju spustite u krevetić vrlo često se će probuditi. To ukazuje na to da je beba još uvijek spavala vrlo laganim snom. Pokušajte produžiti ritual uspavljivanja na nekih dvadesetak minuta. Bebine grimase i trzaji će se postepeno smirivati i to ukazuje da beba sve čvršće spava. Vrlo malene bebe nemaju faze čvrstog sna i to je razlog zašto se noću često bude. Usporedimo to s laganim snom kod odraslih. Odrasli u toj fazi mogu otići u kupaonicu i vratiti se u krevet i odmah nastaviti spavati. Tako i bebe, ako su gladne ili im treba promijeniti pelenu one će se probuditi, no ako ih nahranite i presvučete u tišini i bez jakog svjetla u prostoriji, one će vrlo brzo nastaviti spavati. Upravo zato je dobro imati slabu noćnu lampu kraj kreveta koja će vam olakšati presvlačenje i hranjenje, a neće razbuditi bebu. Ako upalite svjetlo u sobi kada se beba oglasi ili krenete govoriti glasno beba će se razbuditi i mnogo će teže ponovno zaspati.

 

 

Potrebe beba u prvim mjesecima najveće su, a mogućnost da iskomuniciraju što im treba najmanje. Bebin organizam se još uvijek razvija vrtoglavom brzinom. Želudac i probavni sustav je još vrlo malen i nerazvijen. Majčino mlijeko se vrlo lako i brzo probavlja, pa dijete vrlo često ima potrebu za hranjenjem. Ako glad ne bi mogla probuditi dijete tijekom noći, to bi moglo rezultirati nazadovanje u razvoju i gubljenjem na težini. 

 

Osobitu pažnju posvetite kada je beba prehlađena. Pun nosić otežava bebi disanje, a bebina koža je još uvijek toliko tanka da organizam ne može sam regulirati toplinu što može ugroziti bebu. Tijelo se ne može samo ugrijati ako mu je hladno ili rashladiti znojenjem ako je vruće, već vi morate prilagođavati odjeću i posteljinu uvjetima u prostoriji u kojoj beba spava.

 

 

Istraživanja potvrđuju kako je za djetetovo zdravlje najbolji lagan san kako bi mogli buđenjem reagirati na okolnosti koje prijete njegovom zdravlju. Štoviše, način na koji bebe spavaju smatra se „pametnijim“ od sna odraslog čovjeka. Lagan san pomaže razvoju mozga jer se protok krvi do mozga u aktivnoj fazi sna gotovo udvostručuje. Tijelo tada povećava proizvodnju živčanih proteina u mozgu. Mozak ovo vrijeme koristi za procesuiranje informacija koje je baba dobila dok je bila budna, skladištenje korisnih informacija i odbacivanje nebitnih. Prijevremeno rođene bebe provode gotovo 90% vremena u fazi laganog sna i time ubrzavaju razvoj mozga. 
 

 

Ovo je pitanje koje svaki novopečeni roditelj postavi barem jednom u noći kada u polusnu presvlači pelenu. Univerzalan odgovor ne postoji. Kada djetetov mozak i probavni sustav budu dovoljno razvijeni.

 

U prva tri mjeseca bebe vrlo rijetko spavaju više od 4  sata u komadu bez potrebe za hranjenjem.No ukupno spavaju između 14 i 18 sati dnevno, samo ovisi kako je i kada taj san raspoređen.

 

Između trećeg i šestog mjeseca broj noćnih buđenja smanjit će se na jedan ili dva i to je prvi važan korak prema djetetovoj zrelosti koji će i roditeljima donijeti olakšanje.

 

Zapamtite, navike spavanja vaše bebe rezultat su temperamenta, a ne vašeg načina uspavljivanja i pokušaja da otkrijete čarobni recept za duže spavanje tijekom noći. Buđenje bebe tijekom noći, učestalost i trajanje, ne ovise o vama, već o bebinim potrebama!