HRVATSKA, usprkos još uvijek brojnim problemima, ima i mnogo stvari na koje može biti ponosna. Od prirodnih ljepota koje privlače ljude iz cijelog svijeta, do fantastičnih ljudi koji su uspjeli ostvariti vrhunske uspjehe u nerijetko vrlo složenim okolnostima i na koje svi možemo biti ponosni.

Rimac Automobili - Mate Rimac

Mate Rimac počeo se baviti električnim automobilima 2009. godine. Krenuo je iz garaže, a danas, ni deset godina kasnije, njegova kompanija postala je globalno poznata, a jedan od investitora mu je Porsche. Rimac danas ima zaposlenike iz raznih dijelova svijeta, mahom vrhunske inženjere, a 2015. godine prešao je brojku od 100 zaposlenih.

>Mate Rimac - od garaže do milijarde kuna u manje od 10 godina

Croatian Makers - Nenad Bakić

Zahvaljujući projektu Croatian Makers koji je prije otprilike tri godine pokrenuo Nenad Bakić i uvođenju micro:bitova u škole, Hrvatska se našla u društvu najrazvijenijih zemalja svijeta poput Velike Britanije, Islanda, Nizozemske ili Singapura. Neke od njih, poput Singapura, Hrvatska je čak i pretekla po uvođenju micro:bitova u školstvo.

>Kako je Nenad Bakić djecu iz Hrvatske, Srbije i BiH uveo u 21. stoljeće

Važno je spomenuti da su uz pomoć Bakićeva Instituta za razvoj i inovativnost mladih (IRIM), preko kojeg se formalno vode operacije uvođenje tehnologije u škole, slični projekti "preslikani" u Srbiju, Bosnu i Hercegovinu i Kosovo. U Hrvatskoj je kroz razne projekte iza kojih stoji Bakićev IRIM do sada prošlo oko 100 tisuća djece te je to najveći izvankurikularni program STEM edukacije u Europi.

Marin Soljačić - bežični prijenos struje

Marin Soljačić hrvatski je znanstvenik i profesor na bostonskom MIT-u. Prije četiri godine dobio je nagradu kao najbolji mladi znanstvenik u SAD-u. Nagrada "Blavatnik Awards for Young Scientists" je "ekvivalent" Nobelovoj nagradi za mlade znanstvenike do 42 godine starosti. 

>Hrvatski znanstvenik na čelu kompanije koja najavljuje bežični prijenos struje

Soljačić je osnovao kompaniju WiTricity koja želi komercijalizirati bežični prijenos struje, odnosno omogućiti da bude u svakodnevnoj uporabi. Bežična struja nije novi koncept, na njoj je radio još i Nikola Tesla, ali je ostala izvan komercijalne uporabe. Soljačić to želi promijeniti.

Nogometna reprezentacija

Iako ima samo četiri milijuna stanovnika, Hrvatska ima veliki broj svjetski uspješnih sportaša, no među najširom publikom najveće emocije pobuđuje nacionalni nogometni tim. Nakon što nas je generacija iz 1998. proslavila trećim mjestom na Svjetskom prvenstvu u Francuskoj i na tada još uvijek mladu zemlju, tek izašlu iz rata, skrenula pažnju svjetske javnosti danas, dvadeset godina kasnije, nova generacija je na pragu još većeg uspjeha.

>New York Times je napisao najljepši tekst o pobjedi Hrvatske

Hrvatska je na Svjetskom prvenstvu u Rusiji bez poraza došla u finale. Hrvatska je već sada pobrala simpatije navijača, čestitke stižu sa svih strana svijeta, dresovi s kvadratićima nose se na svim kontinentima.

Hrvatska je vodeća u svijetu po broju transplantacija i doniranim organima

Usprkos lošem stanju u zdravstvu Hrvatska je među vodećim zemljama u svijetu po broju doniranih i transplantiranih organa na milijun stanovnika, kao i prema ishodima transplantacija, prva je po broju transplantiranih bubrega i jetre na milijun stanovnika, a druga po broju transplantiranih srca u svijetu.

>Deutsche Welle raspisao se o "hrvatskom uspjehu o kojem Nijemci mogu samo sanjati"

Vrijeme čekanja na organe u Hrvatskoj je jako kratko, na neke se čeka i manje od godinu dana dok se, na primjer, u Njemačkoj na bubreg čeka od osam do deset godina.

Plitvička jezera

Nacionalni park Plitvička jezera spada među najljepše prirodne znamenitosti Europe i jedna je od najposjećenijih turističkih atrakcija u Hrvatskoj. Svake godine ga posjećuje oko 1,5 milijuna ljudi. Plitvička jezera proglašena su nacionalnim parkom 1949. godine, a trideset godina kasnije 1979. uvršten je na listu Svjetske prirodne baštine UNESCO-a. Radi se o šumovitom planinskom području kroz koje se, jedno ispod drugog, niže šesnaest jezera kristalne modrozelene boje koja su spojena kaskadama i slapovima.

Najveći dosezi hrvatskog sporta

Osim u nogometu, Hrvatska je uspješna i u drugim sportovima. Možemo se prisjetiti srebrne medalje košarkaša na Olimpijskim igrama u Barceloni 1992. godine. Iva Majoli 1997. godine osvojila je Roland Garros. Goran Ivanišević je 2001. godine sa 125. mjesta i na zalasku karijere uspio osvojiti Wimbledon. Janica Kostelić na Zimskim olimpijskim igrama u Salt Lake Cityju 2002. godine osvojila je zlatnu medalju u slalomu, veleslalomu i kombinaciji te srebro u superveleslalomu. Hrvatska rukometna reprezentacija tri puta osvajala je zlatnu medalju.

>VELIKA ANKETA Koji je najveći uspjeh hrvatskog sporta?

Prvi put na Olimpijskim igrama u Atlanti 1996. godine, u Ateni 2004. godine i na Svjetskom prvenstvu 2003. godine. Tenisači Mario Ančić, Ivan Ljubičić, Goran Ivanišević, Ivo Karlović 2005. godine osvojili su Davis Cup. Hrvatski vaterpolisti 2007. godine na Svjetskom prvenstvu u Melbourneu postali su svjetski prvaci. Iste godine Blanka Vlašić na Svjetskom prvenstvu u Osaki postala je svjetska prvakinja skokom od 205 centimetara. Tu su još i brojne medalje hrvatskih olimpijaca u raznim sportovima.

Svjetska kulturna baština na listi UNESCO-a

Hrvatska s obzirom na svoju veličinu ima veliki broj dobara upisanih na listu Svjetske kulturne baštine UNESCO-a.

Na listi svjetske kulturne baštine nalaze se povijesni kompleks Splita i Dioklecijanova palača, Stari grad Dubrovnik, Nacionalni park Plitvička jezera, kompleks Eufrazijeve bazilike u povijesnom središtu Poreča, povijesni grad Trogir, katedrala Svetog Jakova u Šibeniku, Starogradsko polje na Hvaru, stećci - srednjovjekovna groblja nadgrobnih spomenika, obrambeni sustavi Republike Venecije 16. i 17. st. u Zadru i Šibeniku te bukove prašume i izvorne bukove šume.

Velika otkrića hrvatskih znanstvenika

Hrvatski znanstvenici sudjelovali su u brojnim velikim otkrićima. Tako je, primjerice, hrvatski tim na čelu s profesorom Ivanom Đikićem došao do otkrića koje može pomoći ranom otkrivanju i liječenju tumora jetre u budućnosti. Znanstveno otkriće objavljeno je u uglednom znanstvenom časopisu za ljudsku genetiku Nature Genetics.

Ivan Đikić
>Novo veliko otkriće hrvatskih znanstvenika: Već su spasili život mladiću oboljelom od raka

Možemo spomenuti i Nenada Bana, profesor na Švicarskom federalnom tehnološkom institutu (ETH) čiji tim je dekodirao trodimenzionalnu strukturu ribosoma, staničnog stroja koji proizvodi vitalne proteine u organizmu i jedne od najsloženijih molekula koja postoji u biologiji.

Nenad Ban
>Hrvat kojem je za dlaku pobjegao Nobel dobio nagradu vrijednu 300.000 eura

Tu je i hrvatski znanstvenik Igor Štagljar, profesor na Odjelu za biokemiju i medicinsku genetiku na Sveučilištu u Torontu. Štagljar je prije otprilike dvije godine sa svojim suradnicima objavio rad koji bi u skoroj budućnosti mogao značajno olakšati borbu protiv 500-tinjak - osobito tumorskih - bolesti. Važnost ovog rada, čiji su se rezultati dugo očekivali, toliko je velika da je objavljen na naslovnici uglednog časopisa Molecular Cell.

Igor Štagljar
>LIJEK ZA TUMORE Otkriće hrvatskog znanstvenika jako zanima farmaceutsku industriju, evo i zašto

Humanitarne akcije

Hrvatski građani nebrojeno puta pokazali su da imaju osjećaj za solidarnost i veliko srce kroz razne humanitarne akcije. Možemo se prisjetiti prve velike humanitarne akcije Dajmo da čuju, u kojoj je prikupljeno 17 milijuna kuna kako bi se djeci sa slušnim poteškoćama omogućile umjetne pužnice.

>Crveni križ prikupio više od 68 milijuna kuna za poplavljene u Posavini

Veliku solidarnost građani su pokazali i prije četiri godine kada je poplavljena županjska Posavina - Gunja i Rajevo selo - kada se cijela zemlja digla na noge kako bi osigurala financijska sredstva, hranu i sve ostalo što je bilo potrebno da bi se pomoglo ljudima na poplavljenom području. Osim slanja pomoći brojni građani su dali i svoj volonterski angažman na terenu.

Nikola Tesla - genij koji je izmislio moderni svijet

Možemo biti ponosni i na Nikolu Teslu, nesumnjivo najvećeg svjetskog izumitelja kojem možemo zahvaliti svijet kakav poznajemo danas. Tesla je imao više od 700 izuma, a najvažniji su: sustav višefaznih struja i okretno magnetsko polje, izmjenični sustav prijenosa i distribucije električne energije, Teslin oscilacijski transformator (Teslina zavojnica), rasvjeta pomoću struja visoke frekvencije, sustav bežičnog prijenosa radiosignala i energije, teleautomatika (daljinsko upravljanje brodom), Teslina turbina i radio.