Foto: Hina

ČLANICE udruge B.a.b.e. i osam odvjetnica koje su uputile prijedlog za ocjenu ustavnosti Obiteljskog zakona pozdravile su u srijedu odluku Ustavnog suda o njegovoj suspenziji podsjetivši da su već prije godinu i pol dana, nakon prvog zakonskog nacrta, upozoravale da su predložena rješenja nekvalitetna, nejasna, proturječna, protuustavna i neprovediva.

Upozoravale smo da se u zakonu ista materija rješava različitim člancima koji su međusobno proturječni, te da se ugrožavaju prava djece i bračnih drugova, izjavila je na konferenciji za novinare predsjednica udruge B.a.b.e. Sanja Sarnavka izrazivši zadovoljstvo što je Ustavni sud u svom obrazloženju o suspenziji zakona uvažio i njihove primjedbe.

Podsjetila je na prošlogodišnju raspravu o tom zakonskom prijedlogu u saborskom Odboru za obitelj, na kojem je ministrica Milanka Opačić nakon trosatne rasprave, u kojoj su sudjelovali stručnjaci i zastupnici, izjavila kako se osjeća "kao da je u školi u kojoj učenici do kraja nisu pročitali lektiru".

Presude nisu tražile promjenu zakona

Predlagali smo izmjene dotadašnjeg zakona koji je 2003. donijela tadašnja SDP-ova Vlada, no argument predlagatelja bio je da nas na donošenje sasvim novog zakonskog rješenja obvezuju i presude Europskog suda za ljudska prava, po kojima je stari zakon loš pa zbog njega Hrvatska mora isplaćivati odštete.

To nije točno jer se od svih presuda samo u jednoj tražila promjena zakona, dok se u ostalima navodi da nije kriv zakon već to što institucije nisu radile svoj posao, rekla je Sarnavka.

Odvjetnica Ines Bojić podsjetila je da su već u srpnju prošle godine, nakon što je novi Obiteljski zakon objavljen u Narodnim novinama, uputile prijedlog za ocjenom ustavnosti, te da se Ustavni sud vrlo žurno obratio Saboru, tada u vezi završnih i prijelaznih odredaba, jer je novi Zakon stupao na snagu 1. rujna 2014.

Sada je ocijenio da se radi o strukturnoj manjkavosti zakona i zato ga je suspendirao, što obrazlaže na 338 stranica, gotovo više negoli što ih zakon ima, rekla je Bojić.

Odvjetnice su osudile izjavu voditeljice radne skupine za izradu novog zakona, profesorice obiteljskog prava s osječkog Pravnog fakulteta Branke Rešetar, da u novom zakonu ima dijelova koji su možda protuustavni i nedorečeni i treba ih promijeniti, ali je zakon u cjelini dobar jer slijedi regulativu skandinavskih zemalja.

Kakve veze ima hrvatska svakodnevica s, primjerice, norveškom. Hrvatskoj nedostaju infrastruktura i kadrovi za provedbu zakona, istaknule su odvjetnice.

Tko će platiti štetu

Odvjetnica Ljubica Matijević Vrsaljko upitala je tko će platiti štetu koja je nastala ukidanjem obiteljskih centara, te što će raditi djelatnici novoosnovanog Centra za posebno skrbništvo koji zbog suspenzije prestaje s radom.

Kao bivša pravobraniteljica za djecu skandaloznom je ocijenila istup aktualne pravobraniteljice Ivane Milas Klarić koja se, kaže Vrsaljko, "solidarizirala s vlašću, što u okviru svoje funkcije da stalno propituje rad vlasti nikako ne smije činiti".

Podsjetila je da je njezina prethodnica Mila Jelavić uputila 85 primjedaba na novi zakon, od kojih je Milas Klarić odustala nakon što je preuzela dužnost pravobraniteljice.

Do imenovanja na tu funkciju Milas Klarić bila je u radnoj skupini za izradu novog Obiteljskog zakona, pa se već i zbog toga trebala suzdržati od komentara o odluci Ustavnog suda, suglasne su odvjetnice.

Otklonile su bojazan da će sada doći do pravnog kaosa i zbrke jer će sudovi nastaviti postupati po starom zakonu. Suci i odvjetnici imaju toliko prakse, a i u starom zakonu postoje svi mehanizmi kako voditi postupke.

Ništa revolucionarno novo nije u tom zakonu, osim što je nekvalitetno napravljen i proturječan, ustvrdile su.

I stari zakon usklađen s europskim konvencijama

Demantirale su i tvrdnju ministrice Opačić da stari zakon nije usklađen s europskim konvencijama. To nije točno jer je Hrvatska još 2003. ratificirala Europsku konvenciju o ljudskim pravima, a na snazi je bila i Konvencija o pravima djeteta.

Sažimajući nejasna i proturječna rješenja suspendiranog zakona odvjetnice su upozorile da u izvanparničnom postupku razvoda braka stranke nemaju pravo žalbe, što je protuustavno.

Protuustavno je i što samo djeca iz braka imaju pravo na institut zaštite obiteljskog doma. Tako su u nejednak i neravnopravan status dovedena djeca koja ne žive s roditeljima u braku.

Utvrđivanje očinstva također je loše i nejasno uređeno. Plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi koju je propisivao suspendirani zakon može biti i fingiran, i to od oba roditelja na štetu djece, smatraju odvjetnice.