Foto: Hina

JEZIČNA prisila muškog roda u službenim spisima na koju je prošli tjedan ukazala hrvatska predsjednica spominje se i u kontekstu izbora čelnog mjesta UN-a koje bi krajem 2016. prvi put mogla preuzeti žena, a kreću kampanje za ženu glavnu tajnicu svjetske organizacije uz sve češće pozive za izmjenom cjelokupnog izbornog postupka.

Predsjednička prisega sročena je u muškome rodu iako hrvatski jezik poznaje i ženski rod, rekla je prošli tjedan uoči Međunarodnog dana žena Kolinda Grabar-Kitarović u New Yorku u sjedištu UN-a na raspravi o rodnoj ravnopravnosti i osnaživanju žena.

Također prošli tjedan na privatnom ručku predstavnika pet stalnih članica Vijeća sigurnosti UN-a jedan veleposlanik iz Europe upozorio je da u smjernicama za izbor glavnog tajnika UN-a stoji da bi dužnost trebao obnašati "muškarac od ugleda i visokih postignuća".

Možda bi valjalo ubaciti "i žena" u taj tekst napisan u siječnju 1946., predložio je, prenosi portal Indian Express.

Kampanje za glavnu tajnicu UN-a

Dosad su samo tri žene bile kandidati za dužnost glavnog tajnika o kojoj se desetljećima odlučuje iza zatvorenih vrata.

Danas, kada mnoge države uvode ženske kvote za stranačke izborne liste, a Njemačka je upravo dobila zakon koji propisuje da se 30 posto mjesta u nadzornim odborima u stotinjak velikih tvrtki mora dodijeliti ženama, sazreli su uvjeti da na čelo UN-a stupi žena.

Prva kampanja u tu svrhu počinje u nedjelju na stranici WomanSG.org koja će predstaviti dvanaestak žena s političkim iskustvom kao moguće kandidatkinje za tu dužnost.

Svaka četiri tjedna na stranici će osvanuti imena novih kandidatkinja za nasljednika Bana Ki-moona kojemu mandat istječe 31. prosinca 2016., a izbor, iako službenog datuma još nema, predviđa se krajem 2016.

Drugu kampanju pokreće u travnju skupina za ženska prava Equality Now (Ravnopravnost sada).

Žene koje predlažu su Helen Clark, bivša premijerka Novog Zelanda, a danas čelnica UN-ova programa za razvoj (UNDP), zatim europska povjerenica Kristalina Georgieva iz Bugarske, predsjednica Litve Dalia Grybauskaite, predsjednica danske vlade Helle Thorning-Schmidt i čileanska predsjednica Michelle Bachelet.

Istočna Europa i žena

Spominje se i ime ravnateljice Međunarodnog monetarnog fonda Christine Lagarde, iako su njezini izgledi mali jer je državljanka jedne od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti - Sjedinjenih Država, Velike Britanije, Francuske, Rusije i Kine.

Prema tradiciji, glavni tajnici ne biraju se iz tih pet zemalja, ali one imaju presudnu riječ u izboru, piše u kritičkom osvrtu na tu praksu Ramesh Thakur, profesor na Crawford School of Public Policy Australskog nacionalnog sveučilišta.

Utrka za glavnog tajnika dugotrajna je i obojena spekulacijama. Prema tradiciji dužnost rotira od kontinenta do kontinenta, a 2016. red je na istočnoj Europi koja u 70 godina UN-a nikada nije imala svog čovjeka na toj dužnosti.

Ni Hrvatska nikada nije imala kandidata, ali bi ga mogla imati za izbore 2016., potvrdila je ovih dana ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić.

Poticaj za njezinu kandidaturu došao je iz Europe, objasnila je Pusić i dodala da još nije konačno odlučeno hoće li to biti istočna Europa iako pokazatelji idu u tom pravcu.

Strani mediji kao favoritkinju iz te regije spominju sadašnju glavnu tajnicu UNESCO-a Irinu Bokovu iz Bugarske.

Odlučuje stalna petorka

Naputku regionalne ravnoteže Opća skupština UN-a dodala je 2006., i "rodnu ravnopravnost" pri izboru glavnog tajnika. Upravo zbog toga bi 2016. na tu dužnost trebala biti izabrana osoba iz neke zemlje središnje i istočne Europe i biti žena.

Važno je pronaći osobu iz istočne Europe koja bi bila prihvatljiva i Moskvi i Parizu, Londonu ili Washingtonu, piše profesor Ramesh Thakur koji zagovara izmjenu postupka izbora glavnog tajnika da se ograniči utjecaj odlučivanja petorke koja ima pravo veta.

Podsjeća da Opća skupština imenuje glavnog tajnika na preporuku Vijeća sigurnosti i da nikad nije odbacila preporučenog kandidata.

Smatra da Opća skupština treba zahtijevati da VS imenuje najmanje tri, a najviše pet kandidata za glavnog tajnika kako bi mogla birati, a mandat mu ograničiti na samo jedan sedmogodišnji umjesto dva petogodišnja kako bi se smanjili utjecaji na njegove odluke.

Reformu cjelokupnog postupka izbora zagovara i kampanja "1 za 7 milijarda", pokrenuta lani uz potporu brojnih nevladinih organizacija poput Amnesty International.

Kao izraz nezadovoljstva brojnih od 193 članica UN-a jer se njihov glas preslabo čuje pri izboru glavnog tajnika kampanja "1 za 7 milijarda" zagovara transparentnost, kompetentnost i traži najboljeg kandidata "bez obzira iz koje zemlje odlazi".

Posao glavnog tajnika - nemoguća misija

Dužnost glavnog tajnika iznimno je složena jer kombinira ulogu političara, diplomata i predsjednika Upravnog odbora u javnom sektoru. Treba je obavljati osoba koja ima integritet i neovisnost i sposobna je izdignuti se iznad pojedinih interesa država članica. Treba imati menedžerske sposobnosti i pregovaračke vještine, znati uspostaviti kontakt sa svjetskim auditorijem, znati kada preuzeti incijativu da nametne neko pitanje, a kada se suzdržati, kada pokazati hrabrost, kada diskretnost.

Dužnost treba obavljati s osjećajem za humor i mjeru, ukratko obavljati - najnemogućiji posao na svijetu, rekao je prvi čovjek na toj dužnosti, Norvežanin Trygve Lie.

Tim riječima profesor Thakur podsjeća kakve bi visoke kvalitete trebale resiti prvog čovjeka svjetske organizacije, no napominje da je prema dosadašnjoj praksi biran najpomirljiviji i najmanje opasan kandidat, a ne najsnažniji i najučinkovitiji jer slab kandidat dopušta stalnoj petorki da okrive glavnog tajnika za loš rad svjetske organizacije.

Prema UN-ovim promatračima najbolji glavni tajnici bili su Dag Hammarskjold (1953.-1961) i Kofi Annan (1997.-2006). koji su najuspješnije uskladili legitimitet i autoritet UN-a s utjecajem i moći supersila.

"Da je petorka unaprijed znala kako će njih dvojica obnašati dužnost, pitanje je bi li bilo kojega od njih odabrali", piše Thakur.