Foto: Bruno Konjević/Cropix

U ZAGREBU je održan Dan stipendija. Za nekoliko tisuća učenika i studenata prilika je to da se informiraju o programima studiranja i stipendiranja u Hrvatskoj i inozemstvu. U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici programe je predstavilo 50-ak institucija koje nude gotovo 6000 stipendija.

Hrvatska mladost priliku traži vani. Kažu: Ovdje nema perspektive. Dan stipendija na tom je putu prilika koja se ne propušta. "Amerika, obećana zemlja. Došla sam pronaći svoj izlaz iz Hrvatske. Zato što za sada ne vidim perspektivu, ne vidim optimizam. Uopće ne vidim perspektivu za sebe. Vani ima puno boljih programa nego trenutno u Hrvatskoj. Nema previše prilika u Hrvatskoj. Stvar je u tome što ću tamo dobiti priliku živjeti od svog rada i svog zalaganja i truda i svega toga što ovdje ne mogu dobiti. Ja bih da radije uspijem pronaći vani eventualno nešto zato što je sigurno da se vani više cijeni rad, nego ovdje u Hrvatskoj", rekli su nam mladi.

Prema podacima iz 2009. godine, u inozemstvu studira više od 6000 Hrvata i to uglavnom na sveučilištima u Italiji, Sloveniji, Austriji, Njemačkoj ili Mađarskoj, kaže direktor Instituta za razvoj obrazovanja Ninoslav Šćukanec. "Hrvatski studenti jesu mobilni, oni doista globalno cirkuliraju i želim time istaknuti da bi bilo vrlo važno raditi politike koje omogućavaju cirkulaciju mozgova, a ne da percipiramo mobilnost kao odljev mozgova. Živimo u globalnom društvu u kojem je izrazito važno da mozgovi cirkuliraju", naglasio je Šćukanec.

U kontekstu pristupanja Europskoj uniji, Hrvatska se više ne može gledati kroz uzak nacionalni okvir, već kao dio europske i globalne zajednice pa je zbog toga i inozemno obrazovanje vrlo važno. Zemlja partner ovogodišnjem sajmu je SAD gdje godišnje studira oko 600 Hrvata. Američka Vlada mjesečno izdvaja između 1.100 i 1.900 dolara za diplomske istraživačke programe u trajanju do dva semestra, dok postdoktorat stipendira sa do 2.900 dolara, kaže Saša Brlek iz Američkog veleposlanstva. "Prednosti su više od 4.500 akreditiranih Sveučilišta, individualni pristup nastavi, neograničene mogućnosti pristupa bazama podataka, istraživanja, vrlo individualno mentorstvo, kampus, atmosfera", ističe Brlek.

Može li američko iskustvo ili inozemna diploma pomoći pri zapošljavanju u Hrvatskoj? Negdje će vas poslodavci okarakterizirati "prekvalificiranima", no ima tvrtki koje svako osposobljavanje i edukaciju cijene i dodatno vrednuju, smatra Pedja Bajović koji je na Sveučilištu u Ohiou studirao komunikacije i medijski menadžment. "Ja sam pred kraj tog svog školovanja dobio ponudu za posao tu u Zagrebu. Ono što sam ja ponio sa sobom iz Amerike je samopouzdanje, koje se u svim razgovorima za posao i traženje poslova jako vidi. Poslodavci koji to samopouzdanje ne vole, a ima i takvih, nisu dobri poslodavci", poručuje Bajović.

Ako ste propustili sajam u Zagrebu, priliku da se informirate o stipendiranju i studiranju, bilo u zemlji ili inozemstvu, imate još u četvrtak na Filozofskom fakultetu u Rijeci.