Foto: AFP

ČINI se kako pokret stjecanja "druge južnoameričke nezavisnosti" nema namjeru zadovoljiti se s polovičnim rješenjima.

Nakon što je Hugo Chavez još 2007. godine počeo s nacionalizacijom strateških sektora, a argentinska predsjednica Cristina Fernandez nedavno izazvala veliku međunarodnu frku zbog nacionalizacije naftne kompanije YPF i bolivijski predsjednik Evo Morales je odlučio dati svoj obol borbi.

Da ne bi bilo zabune, osebujni Morales je "veteran" nacionalizacije te svake godine na Praznik rada tradicionalno bar jednu tvrtku, resurs ili dio infrastrukture vrati pod državnu skrb. Međutim, jučer je Morales najavio kako ima namjeru nacionalizirati sve prirodne resurse u zemlji, kao i industriju vezanu za eksploataciju tih resursa.

"Treba nam politika kojim ćemo povratiti ili nacionalizirati sve prirodne resurse, tako da oni budu u rukama naroda i pod upravom države. Ključni sektori poput struje, vode i telekomunikacija nikad ne bi smjeli biti u rukama privatnika", kazao je Morales na summitu u Tiyuipayi, prenosi AFP.

Okupljenima je objasnio kako je, otkad je država pod njegovom vladavinom preuzela telekomunikacije, prijem stigao i u zabačena ruralna područja koja su ranije bila odsječena. Upravo su nedostatak ulaganja u lokalnu infrastrukturu i želja za ekstraktom super profita glavni prigovori južnoameričkih zemalja "stranim gospodarima", zbog čega i dolazi do trenda nacionalizacije.

Kada je u pitanju Bolivija, njen glavni adut kojeg mora čuvati su goleme zalihe litija, od kojeg se proizvode baterije za elektronske uređaje. Pretpostavlja se kako čak 50 posto svjetske zalihe litija leži upravo u Andama blizi bolivijske granice s Čileom. Japan, Južna Koreja i Francuska već su ranije iskazali interes za sudjelovanje u procesu iskapanja, ali su 2010. godine od Moralesa dobili odbijenicu uz dodatak kako Bolivija može i sama to izvesti.