Ilustracija: Arhiva

NA ZAVOD za sudsku medicinu i kriminalistiku danas je u nazočnosti članova obitelji održana identifikacija posmrtnih ostataka 19 osoba ekshumiranih iz zajedničkih grobnica u šest županija, nestalih nakon operacija "Bljesak" i "Oluja", a Hrvatska još uvijek traga za 1.664 svoja državljana koji su nestali tijekom Domovinskog rata.

Identifikaciji je nazočio ministar branitelja Predrag Matić koji je članovima obitelji nestalih izrazio sućut u ime Vlade, Ministarstva branitelja i Uprave za zatočene i nestale.

"Svaki puta kada nazočim identifikacijama jednako mi je teško, jer znam da ste vi na kraju jednog puta koji je dug 18 godina, u traganju za vašim najmilijima, koji su stradali 1995. godine u ratnim operacijama Bljesak i Oluja", rekao je ministar.

"Znam da vam je teško, i nama koji radimo ovaj posao je teško, ali ni približno kao vama. Želim vam poručiti da je rat završen i mi smo i na ovaj način vama pokazali da nam je jednako stalo do svih žrtava - žrtva je žrtva. Ovo je prva hrvatska vlada koja ne razlikuje i ne želi razlikovati žrtve ove ili one, i s jednakim pijetetom se odnosimo prema svim žrtvama i tako ćemo činiti sve dok ne pronađemo i posljednju nestalu osobu", rekao je Matić.

Documenta: Za zločin u Jošanima 1991. još nitko nije odgovarao

Centar za suočavanje s prošlošću - Documenta upozorio je danas da su nitko od pripadnika srpske paravojske, koji su u prosincu 1991. u selu Jošani kod Gline ubili 21 hrvatskog civila, do danas nije odgovarao za taj ratni zločin niti je dostupan hrvatskim pravosudnim tijelima, zbog čega poziva na jačanje regionalne suradnje kako bi se zločincima sudilo u njihovoj zemlji.

Documenta u priopćenju podsjeća kako je na današnji dan, 16. prosinca 1991. malokalibarskim oružjem s prigušivačima hicima u glavu ubijen 21 civil, dok je jednom liječničkom intervencijom spašen život. Žrtve su uglavnom bile žene starije životne dobi, a ubijeno je i četvero mladih ljudi.

U okupiranoj Joševici, u razdoblju od 1991. do 1994. usmrćeno je još 10 Hrvata, uglavnom civilnih žrtava za čiju likvidaciju počinitelji također nisu sankcionirani.

Documenta napominje da je sisačko Županijsko državno odvjetništvo u listopadu 2010. podiglo optužnicu protiv šestorice srbijanskih državljana zbog ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. Optuženi su da su 16. prosinca 1991. kao pripadnici tzv. "Izviđačko diverzantske grupe" paravojske tzv. "SAO Krajine" s još dvije sada pokojne osobe iz vatrenog oružja prilikom ulazaka u kuće ubili 21 žrtvu, te jednoj nanijeli po život opasne ozljede.

U tom centru podsjećaju kako je još od listopada 2006. između hrvatskog Državnog odvjetništva i srbijanskog Tužiteljstva za ratne zločine na snazi Sporazum o suradnji u progonu počinitelja kaznenih djela ratnih zločina, zločina protiv čovječnosti i genocida, kojim je izražena spremnost za unaprjeđenje suradnje na području kaznenog progona počinitelja.

Iako se tim Sporazumom, temeljem ustavnih odredbi ne predviđa izručenje vlastitih državljana, niti je moguće ustupanje kaznenog progona, u Documenti ocjenjuju da se pružanjem pomoći i suradnjom u daljnjem prikupljanju dokaza i podataka može ostvariti cilj - da zločinci budu kažnjeni.

"Kako su okrivljenici nedostupni hrvatskom pravosuđu, a temeljem tog Sporazuma priječi se njihovo izručenje, apeliramo na potrebu dodatnog jačanja regionalne suradnje i ustupanje dokaza radi održavanja suđenja za ratne zločine u zemlji gdje optuženici žive, kako bi se postigao djelotvorni instrument u borbi za kažnjavanje svih počinitelja, neovisno u čije ime ili na kojoj strani je zločin počinjen", poručuju iz Documente.

Državna odvjetništva Hrvatske, BiH i Srbije za jaču suradnju oko ratnih zločina

Državno odvjetništvo Hrvatske (DORH), Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine te Posebno tužiteljstvo za ratne zločine Srbije razmijenit će časnike za vezu čija će zadaća biti poboljšati međusobnu komunikaciju u cilju učinkovitijeg procesuiranja počinitelja ratnih zločina, zaključeno je u ponedjeljak u Sarajevu na sastanku glavnog državnog odvjetnika Mladena Bajića, glavnog tužitelja BiH Gorana Salihovića i glavnog tužitelja za ratne zločine Srbije Vladimira Vukčevića.

To je ujedno bio prvi zajednički sastanak nakon potpisivanja bilateralnih protokola o suradnji u procesuiranju ratnih zločina ranije ove godine. Nakon sastanka, koji je iza zatvorenih vrata održan u uredu posebnog predstavnika Europske unije u BiH (EUSR), objavljeno je priopćenje u kojemu stoji kako je zajednička ocjena da takav susret predstavlja pozitivni pomak u jačanju suradnje.

Predstavnici pravnog odjela EUSR poduprli su suradnju između državnih odvjetništava tri zemlje uz konstataciju kako se radi o potpori uspostavi vladavine prava i jačanja procesa mira i pomirenja u zemljama regije. Navodi se kako je bilo riječi o do sada realiziranoj suradnji na konkretnim predmetima te mogućim oblicima buduće suradnje kako bi se maksimalno ubrzao kazneni progon počinitelja ratnih zločina.

Glavni odvjetnici Hrvatske, BiH i Srbije ovom su prigodom istaknuli kako nastavljaju suradnju čiji je cilj onemogućiti bilo kakvo skrivanje osumnjičenih i optuženih osoba koje zlorabe državljanstva druge države. Bilateralni protokoli o suradnji u procesuiranju slučajeva ratnih zločina potpisani su kako bi se osigurao kazneni progon osumnjičenika s dvojnim državljanstvima koji su pobjegli iz država u kojima su počinili takva kaznena djela.

Hrvatska, kao ni BiH niti Srbija, temeljem ustavnih i zakonskih odredbi ne izručuje svoje državljane osumnjičene za ratne zločine, no protokolima je utvrđena mogućnost razmjene dokaza i ustupanja suđenja u takvim slučajevima pravosuđu država u kojima se počinitelji skrivaju.