Foto: Hina

POMOĆNIK ministra zdravlja za zdravstveni turizam Miljenko Bura u razgovoru za portal zdravlje.hina.hr najavio je da bi Akcijski plan razvoja zdravstvenog turizma do 2020. godine trebao omogućiti Hrvatskoj bolje korištenje brojnih dosad neiskorištenih resursa u zdravstvenom turizmu, što bi trebalo donijeti značajnu zaradu i potaknuti produljenje turističke sezone.

Velike kapacitete ima prvenstveno privatni sektor, ali puno se očekuje i od javnih ustanova koje mogu ponuditi usluge na svjetskoj razini, poput transplantacijske medicine. Budući da zdravstveni turizam u svijetu bilježi iznadprosječne stope rasta, Hrvatskoj bi njegov razvoj, osim dodatne zarade za turistički i zdravstveni sektor, donio i nova radna mjesta za liječnike, medicinske sestre, fizioterapeute i druge zdravstvene djelatnike, koji masovno traže posao u drugim zemljama.

Ministarstva zdravlja i turizma predstavila su Akcijski plan razvoja zdravstvenog turizma do 2020. godine, koji bi, prema očekivanjima ministra zdravlja Siniše Varge, trebao godišnje donijeti zaradu u visini jedan posto BDP-a, a samo bolničkom sustavu na godinu donijeti 800 milijuna kuna.

Hrvatska ima velike ali nedovoljno iskorištene resurse u zdravstvenom turizmu koje treba aktivirati. To se prije svega odnosi na privatni sektor, koji ima značajne kapacitete u prostoru, medicinskoj tehnologiji i kadrovima, ali nema dovoljnu popunjenost. Smatramo da je zdravstveni turizam prije svega velika šansa za privatno zdravstvo, budući da se kroz taj sektor zdravstveni turizam razvija i u drugim državama. Određene kapacitete imamo i u javnom zdravstvu, pritom mislim na 20-ak lječilišta ili toplica koji nisu dovoljno iskorišteni iako tržištu nude oko 4000 kreveta. Zadnjih 20 godina u njih se nije dovoljno ulagalo pa gostima ne mogu pružiti uslugu i komfor kojima bi mogli konkurirati okruženju, prije svega Sloveniji, koja je kroz tih 20 godina napravila brand slovenskih toplica s popunjenošću tijekom cijele godine.

Zdravstveni turizam temeljit će se na medicinskom wellnessu, lječilišnom i medicinskom turizmu. Usluge se već pružaju strancima u pojedinim javnih ustanovama i privatnim ordinacijama, primjerice na području plastične kirurgije ili dentalne medicine, no što ćete poduzeti da se iskoriste resursi u lječilištima?

Potrebna su nova ulaganja, no tog novca dosad nije bilo, a nema ga ni sada. Kao prvi korak napravili smo akcijski plan energetske obnove vrijedan 70 milijuna eura s ministarstvima regionalnog razvoja i graditeljstva te Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Ta će sredstva biti uložena u kapacitete koje koriste naši pacijenti, znači oko 2.100 kreveta. Nakon toga smatramo da će se otvoriti mogućnosti investiranja i u druge dijelove toplica. Za to ćemo tražiti  partnere kroz model javno-privatnog partnerstva i mislimo da ćemo na taj način, obnovom objekata ili izgradnjom novih, doći do stvaranja branda hrvatskih toplica. Razvoj zdravstvenog turizma u lječilištima i specijalnim bolnicama potaknut ćemo i kroz izmjene zakona o zdravstvenoj zaštiti, jer su nesređeni zakoni bili prepreka ulasku investitora. Normalno je da toplice i specijalne bolnice, ako se bave turizmom, imaju turističke krevete i ugostiteljsku djelatnost, pa ćemo im osigurati mogućnost registracije i razvoja. Naše su termalne vode, poput Naftalana, Varaždinskih ili Krapinskih toplica, neiskorišteni resursi, pa kroz izmjene zakona stvaramo pretpostavku za njihov razvoj i novo zapošljavanje.

Zdravstvenom turizmom moći će se baviti i javne zdravstvene ustanove poput kliničkih i općih bolnica čiji pacijenti znaju mjesecima, pa i godinama, čekati na pretrage i operacije, dok je njihov zdravstveni kadar pretrpan prekovremenim satima. Kako će se to riješiti?

Ponuda u javnom zdravstvu je sporadična i neorganizirana. Ne nudimo čak ni transplantacijsku medicinu, gdje smo po mogućnostima zaista u svjetskom vrhu pa bi trebali imati intenzivniju ponudu. Očekujemo da će se dio mogućnosti otvoriti nakon planiranih reformskih zahvata, da ćemo imati dostupniji i efikasniji sustav koji će nam omogućiti da manji dio kapaciteta stavimo na tržište. Dolaze nam pacijenti iz BiH, Kosova, Makedonije i naši ljudi iz Njemačke, no to nije organizirano, a cijene usluga su iste kao i za naše pacijente. Ne radi se o velikim brojkama, kao ni o kapacitetima koji će se oduzeti našim pacijentima, već o  kapacitetima u bolnicama koji neće biti ugovoreni s HZZO-om. Takve ćemo usluge ponuditi na globalnom zdravstvenom tržištu, cijene će odrediti tržište, zarađeni novac ići će bolnici, a dio onima koji će sudjelovati u liječenju.

Time ćemo doći do dodatnog novca u sustavu, a imat ćemo bolje plaćene liječnike i medicinske sestre, koji neće odlaziti iz Hrvatske. U planu reforme smo predvidjeli plaćanje prema izvršenju rada, plaćanje pojedinačnog izvršenja svakog zdravstvenog radnika i nagrađivanje onih koji su iznadprosječni pa ih treba stimulirati da ostanu nositelji sustava. Ponudu usluga odredit će tržište, to zasad ne možemo predvidjeti, no pretpostavljamo da će to biti određene kirurške usluge na koje se čeka u domicilnim zemljama. Međutim, ističem da neće biti smanjenja usluga za naše pacijente i da se ne radi o nikakvoj privatizaciji javnog zdravstva.

U javnosti se najviše spominje medicinski wellness koji će navodno biti uveden u bolnice. Pojasnite o čemu se radi?

Medicinski wellness je usluga koja će se provoditi u hotelima i turističkim resortima. To što se u njima danas nudi nije medicinski wellness jer se on ne odvija pod nadzorom zdravstvenih radnika. Danas u hotelskim wellnessima rade osobe koje nemaju nikakvu zdravstvenu edukaciju ili su priučene kroz tečajeve. Medicinski wellness otvara velike mogućnosti jer se radi o cjelogodišnjoj ponudi turističke industrije. On se odvija pod nadzorom zdravstvenih radnika, a nude se različiti preventivni tretmani, primjerice za kralježnicu, antistres programi, tretmani protiv debljine, poremećaja prehrane... To nisu programi koji se provode u bolnicama ali mogu biti razlog dolaska u neku turističku destinaciju i baš u hotel koji nudi takve programe. Naravno, tu se otvaraju mogućnosti novog zapošljavanja zdravstvenih djelatnika, što će biti još jedan način da ih zadržimo u Hrvatskoj, prije svega medicinske sestre i fizioterapeute.

Za usluge zdravstvenog turizma važne su promocija i marketing, tko će to raditi?

Turistički sektor će raditi turistički dio usluga, a to uključuje marketinšku promociju, brendiranje, dovođenje korisnika putem turističkih agencija, putovanje i sve ono što radi turistička industrija. Turizam radi svoje, a zdravstvo svoje, a želimo postići sinergiju kvalitete i dodatnu zaradu za oba sektora. To ujedno znači da ćemo turističkom sektoru omogućiti veće zapošljavanje, ne samo u sezoni već i u predsezoni i posezoni jer korisnici zdravstvenog turizma često su starije osobe koje dolaze izvan sezone. Zato se ne treba bojati nikakve privatizacije u zdravstvenom sustavu. Jasno smo uspostavili kapacitete koji u javnom zdravstvu moraju osigurati veću dostupnost i kvalitetu usluge našim pacijentima.

Razvoj zdravstvenog turizma trebali bi potaknuti klasteri. Osnovan je Klaster zdravstvenog turizma Kvarnera, koga okuplja, koje su mu funkcije i ciljevi?

Klasteri su interesni oblici organizacije u kojoj se pojavljuju subjekti iz različitih područja i udružuju radi lakše promocije i prodaje svojih usluga. U ovom slučaju radi se o dionicima iz zdravstvenog sektora, turizma, farmaceutske industrije, proizvođača medicinske opreme i obrazovanja, koji nalaze zajednički interes u nekom segmentu zdravstvenog turizma. Tako je osnovan Klaster zdravstvenog turizma Kvarnera u koji su se uključili riječki Stomatološki i Medicinski fakultet, opatijski Hotelijerski fakultet, uz turističke agencije, hotelijere itd. Želimo poticati osnivanje klastera jer se za takav oblik organiziranja mogu dobiti i značajna sredstava iz EU.

Koliko se investitora javilo nakon osnutka Zavoda za zdravstvene usluge u turizmu pri Ministarstvu zdravlja i u kojoj su fazi neki projekt?

Investitori su zainteresirani jer vide da kroz nove zakonske mogućnosti stvaramo poticajne uvjete za zdravstveni turizam. Svi koji dolaze ulagati u turizam u Hrvatskoj ističu zdravstveni turizam na prvom mjestu. Svjedoci smo jedne značajne privatne investicije u Dugopolju, gdje se gradi bolnica za kardiologiju i kardiokirurgiju za globalno tržište. Investitor nema nikakve veze s Hrvatskom pa nas je odabrao isključivo po "biznis logici". Očekujemo da ćemo kroz sređivanje zakonskih propisa moći iskoristiti i dio zapuštene državne imovine, na pragu smo dogovora sa Državnim uredom za upravljanje državnom imovinom da se pronađe više lokacije koje će poslužiti za tu namjenu. 

Možete li odgovoriti na javne prozivke da ste kao pomoćnik ministra za zdravstveni turizam u sukobu interesa jer ste prije stupanja na tu dužnost bili vlasnik dviju tvrtki i društva koje se bavilo zdravstvenim turizmom? U Ministarstvo zdravlja nisam pozvan kao kirurg koji se tim poslom bavi 30 godina, nego kao onaj koji je u zadnjih 7-8 godina bavljenja zdravstvenim turizmom o tome mnogo naučio i promovirao kroz djelovanje Udruge za razvoj medicinskog turizma, koja je odigrala pionirsku ulogu i organizirala niz promotivnih skupova na tu temu. Moje tvrtke nisu nikakve velike tvrtke, jedna je turistička agencija s jednim zaposlenim koji je prije bio nezaposlen, a druga je konzultantska tvrtka, specijalizirana za zdravstveni turizam. Kroz te tvrtke sam puno naučio i one su pridonijele mojoj kompetentnosti za ovaj posao. Ne vidim nikakav sukob interesa, mislim da je to sve isforsirano, s preuzimanjem dužnosti pomoćnika ministra postupio sam po zakonu i prenio upravljačka prava u tim tvrtkama.