Foto: Klix.ba, FAH

NA PODRUČJU Brčko distrikta pokrenuta je koordinirana helikopterska akcija OS BiH i civilne zaštite kojom bi trebao biti zatvoren probijeni savski nasip u Kopanicama kod Orašja, prenosi Dnevni avaz.

Helikopteri će pokušati spustiti čelične ježeve teške 1,5 tone,  a potom spuštati  i velike vreće koje bi trebale spriječiti daljnje prodiranje vode.

Rijeka Sava u nedjelju je probila nasip kod Kopanica i poplavila nekoliko naselja u općini Orašje i Brčko distriktu, a zbog porasta vode prijete mnogo veće poplave.

Postupno se stabilizira stanje u općini Vareš. Organizirane su akcije čišćenja, a evidentirano je više od 30 klizišta.

Nasip na rijeci Savi u Prudu je pukao u dužini od 100 metara i voda je preplavila nekoliko mjesnih zajednica, sela i zaseoka općine Odžak, prenosi Klix.ba. U posljednja dva dana evakuirano je pet tisuća ljudi. Iz civilne zaštite Općine Odžak ističu kako im nije stigla nikakva pomoć i da su sve ljude, stoku i radove na nasipima radili domaći ljudi.

Nakon poplava povećana opasnost od klizišta

Pedeset kuća u zaseoku Prnjavor, MZ Lukavica kod Gračanice, zahvatilo je veliko klizište, koje klizi i pred sobom ruši šumu, puteve, a i kuće, piše Dnevni avaz. Ljudi su evakuirani iz petnaest kuća.

Prema riječima stanovnika Prnjavora, osim jakih kiša i podzemnih voda, ovo klizište uzrokovala je voda "Hasanovića" koja stiže iz jezera Drenovača.

U općini Kladanj aktivirano je 130 klizišta koja ugrožavaju stambene i pomoćne objekte te lokalne puteve.

Jutros je u naseljenom mjestu Prijanovići na lokalitetu "Podhrdar" aktivirano klizište koje je ugrozilo lokalno groblje. na tom području već se aktiviralo pet većih klizišta, koja prijete i magistralnom putu M18 Tuzla-Sarajevo. 

I na području vogošćanskog naselja Ugorsko došlo je do aktiviranja nekoliko manjih klizišta u protekla dva dana. Tamo zasad nema veće materijalne štete.

Lokalni mještani i građevinski radnici i danas su nastavili vršiti preventivne mjere za sprječavanje klizišta. Prokopava se teren i postavljaju cijevi za prikupljanje i odvod podzemnih voda.

U mjestu Šerići kod Zenice snimljen je trenutak kada klizište odnosi nekoliko kuća koje se u samo nekoliko trenutaka raspadaju.

Ljudi se evakuiraju u Gradačac, u Bosanskom Šamcu potvrđena tri smrtna slučaja

Više od dvije tisuće ljudi iz Bosanskog Šamca evakuirano je iz svojih domova te su smješteni u prihvatilištima i privatnim kućama u Gradačcu. Među evakuiranima je i 50 beba.

Iako razina vode polako opada, u Šamcu dubina vode još iznosi dva metra. Grad je bez struje i komunikacija. U gradu je potvrđena smrt tri osobe, a strahuje se da će ih biti i više.

Savski nasip na Dašnici sinoć je obranjen čime je spriječeno potapanje Crnjelova s 1.500 kućanstava, ali opasnost još nije prošla, izjavio je stručnjak iz "Voda Srpske" Zdravko Stevanović, prenosi Dnevni avaz.

Vodostaj rijeke Save uz obale općina Orašje, Domaljevac-Šamac i Odžak, kao i Distrikta Brčko je u daljnjem opadanju, no zaobalne vode Save u općini Orašju su u porastu, prenosi Avaz. U protekla 24 sata Sava kod Orašja opadala je oko 2 cm, kod Domaljevca 1,4 cm, a kod Odžaka 1,2 cm na sat.

Voda rijeke Bosne koja je kod Šamca provalila nasip zapadno od Orašja i dalje prodire u nova područja u Domaljevcu i Orašju.

Stanje na području Bijeljine i dalje je složeno. Najkritičnije je uz rijeku Savu na području Balatuna u kojem je u nekim dijelovima voda visoka preko 1,5 metara. U Balatunu u evakuaciji stanovništva pomaže specijalna ekipa za spašavanje iz Velike Britanije.

Kritično u Orašju: Obrana s dva milijuna vreća, problem uginule životinje i mine

U Bosni i Hercegovini je Sava probila nasip na području Orašja, evakuirano je više od tisuću ljudi. Teško je i na području Odžaka i Bijeljine.

Vodeni val iz Hrvatske danas stiže u Šabac i Sremsku Mitrovicu. I dalje je situacija najteža u Obrenovcu i Bariću koji su potopljeni.

U tijeku je i akcija spašavanja i dostave pomoći hrvatskim helikopterima na poplavljena područja u BiH, prije svega područje Odžaka, Orašja, Bijeljine, Bosanskog Šamca, kao i na šire područje Zenice. Točan broj mrtvih u BiH još nije poznat.

Pripadnici Federalne uprave civilne zaštite su do četiri sata jutros proveli u Orašju, gdje je jučer situacija bila najkritičnija, prenosi Klix.ba. Slično je bilo i u Bosanskom Šamcu i Domaljevcu. U Orašju je najviše problema bilo u mjestima Vidovice i Kopanice u kojima je u nedjelju evakuirano stanovništvo. Ekipe Civilne Zaštite FBiH, specijalistički timovi od 70 ljudi, postavili su više od dva milijuna vreća kako bi zaustavilo rijeku Savu da potopi Orašje.

U Maglaju strahuju od poplavom donesenih mina što bi moglo izazvati probleme nakon poplava i klizišta. Osim mina, mulja i prljavštine, problem stvara i velik broj uginulih životinja.

Komšić opovrgnuo da je zbrinuo obitelji stradale u poplavi

Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić u ponedjeljak je opovrgnuo tvrdnje koje su se pojavile i u nekim medijima u Hrvatskoj kako je u svoj sarajevski stan primio obitelji koje su u poplavama ostale bez kuća kao i da se odrekao svih primanja u njihovu korist ustvrdivši da ne zna tko i zbog čega plasira krive informacije.

Medijima koji prenose takve lažne informacije Komšić je poslao zamolbu ga prestanu hvaliti na taj način.

"Potpuno je neistinita informacija koja je objavljena u nekim medijima o tome kako sam primio nekoliko obitelji sa poplavljenih područja u stan u kojem živim, kao i sve ostalo što je vezano za tu informaciju", napisao je Komšić u demantiju dostavljenom medijima iz njegova ureda.

Istaknuo je kako ne postoji niti bilo kakav Facebook profil s kojega je bilo moguće prikupiti takve informacije jer on jednostavno nema profil na toj ni nekoj drugoj društvenoj mreži.

"Jasno mi je da postoje, mada ih ja ne razumijem, ljudi koji svoju energiju i vrijeme troše na laži. Zašto to rade, s kojim ciljem, što žele postići, ne znam. U ovom slučaju samo im jedno mogu reći, nemojte me hvaliti, molim vas", poručio je Komšić koji je u nedjelju posjetio neka od ugroženih područja u okolici Tuzle.

I ostala dva člana Predsjedništva BiH u protekla su četiri dana obilazili ugrožena područja pri čemu je najaktivniji bio predsjedatelj Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović. On je sa spasilačkim timovima posjetio i najugroženiji prostor oko Maglaja i Doboja najavivši dodatno angažiranje političkog vrha radi osiguranja dostave nužne pomoći iz inozemstva.

Dostavu te pomoći u ovome trenutku koordinira ministarstvo sigurnosti BiH, no tijela vlasti u entitetima na tome također rade, ali odvojeno i bez posebne koordinacije.

Voda se povlači, iz mulja prijete mine koje su pokrenule poplave

Neviđene poplave koje su proteklog tjedna opustošile više od polovice teritorija Bosne i Hercegovine pokrenule su i brojne mine postavljene tijekom rata od 1992. do 1995. godine što predstavlja veliku opasnost za stanovništvo u ugroženim područjima, upozorio je u ponedjeljak predstavnik Centra za uklanjanje mina BiH (BH MAC) Saša Obradović.

On je potvrdio kako su tom centru već dobili informacije da je vodena bujica pokrenula mine iz minskih polja na području Bosanske Krupe, a strahuje se da je slično stanje i u ostalim područjima koje je u proteklim danima ugrozila poplava.

"Najkritičnije je stanje na području Doboja, Maglaja, Unsko-sanske županije i Bosanske Posavine", kazao je Obradović za BH Radio 1.

Podsjetio je na činjenicu da su tijekom proteklog rata minska polja najgušće raspoređena na obalama rijeka koje su ujedno predstavljale crtu razdvajanja poput Bosne, Usore, Une, Sane i Spreče.

Vodena bujica je proteklih dana odnijela sve oznake takvih ranije identificiranih minskih polja, a strahuje se da je mulj odnio neke od mina koje se sada mogu pojaviti na mjestima gdje ih nikada nije bilo.

"Mulj je mogao pokrenuti neke mine i potrebno je biti krajnje oprezan pri radovima", kazao je Obradović konstatirajući kako je ova opasnost veliki izazov za pirotehničare ali i za cijelu državu.

Procjena je BH MAC-a kako je diljem zemlje na sumnjivim površinama razbacano više od 120 tisuća različitih mina.

Identificirano je više od 9400 mikrolokacija na kojima postoji opasnost od skrivenih mina, a to je 2,4 posto ukupnog teritorija države.

Do posljednih se poplava procjenjivalo kako te mine potencijalno mogu ugroziti 540 tisuća ljudi koji žive i rade u blizini sumnjivih područja.

Od 1996. godine od mina postavljenih tijekom rata u BiH je stradalo 1.726 osoba, od čega je bilo 600 smrtnih slučajeva.

Samo od početka ove godine od mina su poginule četiri osobe, a još osam je teže ili lakše ozlijeđeno.

Poplave zatvorile granice između Hrvatske i BIH

Granični prijelaz između Hrvatske i Bosne i Hercegovine kod Kozarske (Bosanske) Dubice u večernjim je satima u nedjelju zatvoren za promet zbog napuknuća mosta koji spaja dvije države, priopćila je Granična policija BiH.

Ranije tijekom dana za sav su promet zatvoreni i granični prijelazi između BiH i Hrvatske kod Bosanskog Šamca, Orašja i Brčkog kao i dva granična prijelaza između BiH i Srbije.

Prijelazi su zatvoreni zbog nabujalih rijeka koje su zaprijetile sigurnosti prometa ili su preplavile mostove.

Sava probila nasip kod Orašja

Na području Donjeg Žabara Sava je probila nasip u dužini od 60-tak metara u mjestu Vidovice, općina Orašje, a u Mjesnoj zajednici Lončari postavljen je nasip od vreća s pjeskom u dužini od tri kilometra, priopćeno je iz Republičke uprave Civilne zaštite, prenosi Klix.ba.

Na terenu se sinoć nalazilo oko 400 ljudi koji brane nasip. U mjestu Dujkovača postavlja se nasip u dužini od 500 metara. Poplavljeno je oko 500 hektara poljoprivrednog zemljišta.

Gradonačelnik Doboja Obren Petrović izjavio je u nedjelju kako su definitivno pronađena tijela ukupno 14 osoba stradalih u poplavama na području tog grada, ali da strahuje da će broj mrtvih biti i veći.

Iz Bosanskog Šamca evakuirano je 4.500 ljudi, a situacija na tom području se polako smiruje. Voda se povlači, a čamaca s kojima se dijeli hrana i voda trenutno ima dovoljno. Uspostavlja se i centar a otklanjanje nastalih posljedica.

Voda se i u Doboju sinoć počela povlačiti, a zadržala se još u starom dijelu grada. Električne energije nema, a u gradu se osjeća smrad.

Stanje u Kotor Varoši se polako normalizira, a više od 90 posto stanovništva na području općine je opskrbljeno električnom energijom. Pojavljuju se odroni i klizišta na mnogim mjestima, prenosi Klix.ba.

U mjestima Zabrđe, Vrbanjci i Šiprage poplavljeno je 60-ak kuća, a evakuirano je oko 30 ljudi.

Stanje u Modriči je također bolje gdje su započete mjere sanacije terena. Na području Zvornika aktivno je više od 200 klizišta. U Boškovićima oko 40 kuća nije sigurno za život.

U općini Lopare pojavila su se nova klizišta. Ugroženo je više od 100 kuća, a 200 stanovnika je evakuirano. Velik broj klizišta zabilježen je na područjima općina Milići, Osmaci i Srebrenica, Ugljevik i Šekovići.

Bosanska Posavina i u ponedjeljak se bori s poplavama

Područje Bosanske Posavine i dio Semberije ponedjeljak su dočekali poplavljeni, a civilna zaštita, građani i ekipe spasilaca nastavljaju borbu za održavanje preostalih nasipa kako bi spriječili dodatno izlijevanje vode iz nabujale Save.

Kako su izvijestili lokalni mediji, najteže stanje je na području Orašja i Brčkog, gdje je ranije iz ugroženih područja evakuirano na stotine ljudi.

Stanje u Bosanskom Šamcu donekle je stabilizirano, iako su se tamo izlile i Bosna i Sava.

Načelnik općine Savo Minić kazao je kako se tijekom dana očekuje opadanje razine vode u samom gradu do tridesetak centimetara nakon čega će se početi s raščišćavanjem cesta radi dostave hrane i lijekova.

Cijeli Bosanski Šamac voda je preplavila u nedjelju, a u nekim dijelovima grada visina vode bila je i do tri metra.

"Grad je doslovce uništen", kazao je Minić.

Lokalne vlasti u toj općini, kao i u drugim dijelovima BiH koje je ranije zahvatila poplava, sada se suočavaju s povećanom opasnošću od zaraza zbog nagomilanog otpada kojega je donijela voda, ali i brojne uginule stoke čije lešine plutaju vodenim površinama.

Hrvatska vojska i dalje ostaje u BiH

Na današnjoj telefonskoj sjednici, Vlada je uz prethodnu suglasnost Predsjednika Ive Josipovića, donijela izmjenu Odluke o uporabi Oružanih snaga RH radi pružanja humanitarne pomoći, kojom se produžuje angažman Oružanih snaga Republike Hrvatske u Bosni i Hercegovini, radi pružanja pomoći u poplavljenim područjima.

Hrvatska vojska će ostati do srijede, 21. svibnja, a najkasnije do petka, 23. svibnja.

Milijun ljudi pogođeno poplavama, srušeno ili teško oštećeno 100.000 kuća

Poplave koje su prošlog tjedna pogodile Bosnu i Hercegovinu toj su zemlji nanijeli štete koje su usporedive samo s onim ratnima i za sada je teško predvidjeti koliko će trebati da se sve porušeno rekonstruira i obnovi, kazao je u ponedjeljak u Sarajevu ministar vanjskih poslova BiH Zlatko Lagumdžija ističući kako je posljedicama poplava pogođeno više od milijun ljudi u državi.

"Milijun ljudi je bez vode, četvrtina stanovništa neposredno je pogođena poplavama, registrirano je preko dvije tisuće klizišta, a uništeno je ili teško oštećeno više od 100 tisuća stambenih objekata", prvi su podaci o razmjerama šteta koje je novinarima prenio Lagumdžija.

Dodao je tome kako je već sada izvjesno da je uništeno najmanje 230 škola i zdravstvenih ustanova.

Jedino što nije mogao preciznije kazati to je broj mrtvih istaknuvši kako će se to znati tek kad se voda u cijelosti povuče.

Lagumdžija se ranije tijekom dana sastao s akreditiranih veleposlanicima i predstavnicima međunarodnih organizacija kako bi pokušali koordinirati pomoć koja je nužna.

"Pokazalo se da imamo prijatelje", kazao je Lagumdžija dodajući da nikada kao danas nije vidio da je međunarodna zajednica tako ujedinjena u odnosu prema BiH.

Posebice je istaknuo osobno angažiranje hrvatske ministrice vanjskih i europskih poslova Vesne Pusić zahvalivši joj prije svega na brzoj odluci da u najkritičnijim trenucima osigura slanje pripadnika hrvatske Gorske službe spašavanja (GSS) u BiH ali i da preuzme koordiniranje zahtjeva za pomoć koja bi regiji trebala biti pružena iz Europskog fonda solidarnosti.

"Hrvatska će biti zemlja koja će objediniti ovaj trokut bivše Jugoslavije", kazao je Lagumdžija podsjećajući kako će zajedničkim naporima pomoć biti tražena i za Srbiju.

No Lagumdžija je ipak istaknuo kako je riječ o fazi koja slijedi tek nakon spašavanja ljudi i imovine, što će u BiH potrajati još najmanje desetak dana.

Kazao je kako je ono što se sada može vidjeti diljem BiH ravno kataklizmi, jer su vodene bujice odnijele i uništile silnu imovinu, a klizišta doslovno progutala na desetke naselja, cesta i pruga.

Bude li se nešto slično ponovilo za šet mjeseci, stanje bi moglo biti i gore jer su na infrastrukturnim objektima, uključujući tu i neke brane, zabilježena brojna oštećenja pa je pitanje bi li oni odoljeli nekom novom naletu prirodnih nepogoda.

"Ovo što se dogodilo nije zabilježeno", kazao je novinarima brigadir Senad Mašović koji je u ime oružanih snaga BiH koordinirao akcije dostave pomoći i spašavanja ugroženih stanovnika. Dodao je kako je u tim akcijama bilo angažirano više od 1600 vojnika, no pokazalo se kako su razmjere katastrofe tolike da ni znatno razvijenije države s opremljenijim vojskama ne bi mogle odgovoriti na sve izazove koji su se pojavili.

"Ostala je pustoš, a lokalne su komunikacije teško razrušene", kazao je Mašović.

Dodao je kako će idućih dana oružane snage BiH ostati koncentrirane na područje Orašja, Brčkog, Bosanskog Šamca i Bijeljine, gdje Sava i dalje prijeti.

Bevanda: Učinili smo sve što smo mogli

 Predsjedatelj Vijeća ministara BiH Vjekoslav Bevanda ocijenio je u ponedjeljak kako su razmjeri šteta što su iz prouzročile poplave u toj zemlji ogromne no istodobno je ustvrdio kako se s državne razine u postojećim okolnostima učinilo sve što je zakonski moguće da se pomogne ugroženima i spasi imovina.

"Tragedija je velika, više od 950 tisuća osoba je evakuirano iz njihovih domova, više od pola stanovništva BiH ugroženo", kazao je Bevanda novinarima u Sarajevu.

Izrazio je žaljenje zbog žrtava no ocijenio je kako ih je s obzirom na razmjere tragedije moglo biti znatno više da nije bilo pravodobnog reagiranja i evakuacije ugroženih.

Pojasnio je kako je uz civilnu zaštitu i spasioce iz BiH na terenu i 200 timova iz inozemstva kao i da je zamolio vlade država koje su poslale helikoptere, pa tako i Hrvatsku, da dopuste ostanak letjelica u BiH još neko vrijeme.

Potvrdio je kako je tijekom dana održana sjednica Vijeća ministara no na njoj nije raspravljano o proglašenju stanja elementarne nepogode na razini države jer takav prijedlog nije ni stigao od posebnog tima pri Ministarstvu sigurnosti BiH koji je za to jedini ovlašten a koji je opet za to morao dobiti suglasnost vlada dva entiteta a nje nije bilo.

"Zahtjev nije došao i o tome nismo mogli ni odlučivali jer nije postignuta suglasnost u koordinacijskom timu", kazao je Bevanda.

Donesena je ipak odluka o ubrzavanju procedura kod uvoza humanitarne pomoći no uz zadržavanje inspekcijskog nadzora kako bi se znalo što se točno uvozi i spriječilo moguće širenje zaraza.

Također je donesena odluka o izdvajanju jednodnevne zarade zaposlenih u tijelima vlasti na državnoj razini kao pomoć ugroženom stanovništvu no uz ogradu da će se ta pomoć izdvajati dragovoljno.

Predsjedatelj Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović u ponedjeljak je ocijenio kako su ministarstvo obrane BiH i državno ministarstvo sigurnosti u kriznim danima obavili odličan posao no ta ocjena, po njegovu sudu, ne vrijedi i za Vijeće ministara BiH u cjelosti.

"Vijeće ministara nije dobro reagiralo", kazao je Izetbegović novinarima u Sarajevu, pojašnjavajući kako pritom misli na carinske procedure koje je trebalo obaviti kako kamioni s pomoći iz inozemstva ne bi bespotrebno stajali na graničnim prijelazima.

Kao apsurdan naveo je i primjer kako je pomoć koja je iz Turske trebala stići u noći na ponedjeljak morala čekati do jutarnjih sati jer je zračna luka u Sarajevu tijekom noći bila zatvorena. "Iako tamo imaju svu opremu za noćno slijetanje zračna je luka ipak bila zatvorena", kazao je Izetbegović.

Ministar vanjskih poslova BiH Zlatko Lagumdžija također drži kako Vijeće ministara kao cjelina nije dobro reagiralo u kritičnim danima kada su bujice plavile gradove i naselja.

"Pokazali smo veliki stupanj neorganiziranosti", kazao je novinarima Lagumdžija, istaknuvši kako je posljednja kriza pokazala da u BiH "ima puno nenaučenih lekcija".

Nesreća ujedinila dva entiteta, 20. svibnja zajednički dan žalosti

Vlade Federacije Bosne i Hrecegovine i Republike Srpske u ponedjeljak su donijele odluke o proglašenju 20. svibnja danom žalosti zbog brojnih žrtava koje su odnijele višednevne katastrofalne poplave u Bosni i Hercegovini.

Iako se radi o odvojenim odlukama, one su ipak prvi puta ujedinile dva entiteta koji su gotovo podjednako nastradali od višednevnih bujica i klizišta pri čemu je poginuo veći broj osoba.

Objedinjenih brojki o broju poginulih u poplavama u BiH još nema a ministar unutarnjih poslova Republike Srpske Radislav Jovičić u ponedjeljak je kazao kako je do sada potvrđena smrt od utapanja 17 osoba, najviše na području Doboja. Pretpostavlja se kako bi približno toliko stradalih moglo biti i u FBiH.

Odlukom o proglašenju dana žalosti otkazane su sve javne manifestacije zabavnoga i sportskog karaktera a medijima je naloženo da svoj program prilagode zajedničkom prisjećanju na sve postradale.

Vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić u ponedjeljak je u povodu katastrofalnih poplava koje su pogodile Bosnu i Hercegovinu uputio posebnu poruku u kojoj je pozvao na solidarnost i pomoć ugroženima.

"Pozivam sve ljude dobre volje na solidarnost da ublažimo patnje ljudi koji su ostali bez osnovnih životnih potreba za život. Posebno potičem da susjedne župe iskažu solidarnost u materijalnoj, moralnoj kao i bratskoj pomoći sa župama pogođenim poplavama i klizištima. Neka se i dobrovoljno angažiraju u raščišćavanju posljedica poplava i klizišta kako bi se što prije povratio normalan život", stoji u poruci kardinala Puljića.

Pogođeno područje Orašja u ponedjeljak je posjetio i predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko koji je pozvao mjerodavne čimbenike u Hrvatskoj da se pripreme za mogući prihvat nekoliko tisuća ljudi iz tog mjesta. "U Orašju je situacija dramatična isto kao i u Hrvatskoj, jer je Orašje okruženo vodom koja sada iz rijeke Bosne nadire prema samom centru grada", rekao je Karamarko.

Upozorio je i da tamošnje službe procjenjuju kako bi se tijekom noći i sutrašnjeg dana moglo dogoditi da Orašje bude poplavljeno.

Stanovnici Orašja nemaju kamo ići nego se povlačiti preko mosta u Hrvatsku, rekao je. "Radi se o nekoliko tisuća ljudi jer je situacija dramatična", rekao je Karamarko.

Velike štete od poplava u BiH i Srbiji

Više od 100.000 teško oštećenih stambenih jedinica, među kojima najmanje 230 uništenih škola i zdravstvenih ustanova, rezultat je poplava koje su prošli tjedan pogodile BiH i toj zemlji nanijele goleme štete, dok je četverodnevnim poplavama u Srbiji najveća materijalna šteta nanesena poljoprivredi i infrastrukturi, javile su u ponedjeljak agencije.

Ministar vanjskih poslova BiH Zlatko Lagumdžija štete od poplava usporedio je s onim ratnima, kazavši da je za sada teško predvidjeti koliko će trebati da se sve porušeno obnovi i ponvo izgradi.

"Milijun ljudi je bez vode, četvrtina stanovništva neposredno je pogođena poplavama, registrirano je preko dvije tisuće klizišta, a uništeno je ili teško oštećeno više od 100 tisuća stambenih objekata", prvi su podaci o razmjerama šteta koje je novinarima prenio Lagumdžija. Dodao je tome kako je već sada izvjesno da je uništeno najmanje 230 škola i zdravstvenih ustanova.

Kazao je kako je ono što se sada može vidjeti diljem BiH ravno kataklizmi, jer su vodene bujice odnijele i uništile silnu imovinu, a klizišta doslovno progutala na desetke naselja, cesta i pruga.

Broj mrtvih će se znati tek kad se voda u cijelosti povuče, dodao je Lagumdžija. Zahvalio se međunarodnoj zajednici na pomoći koju pruža BiH, a posebice je istaknuo osobno angažiranje hrvatske ministrice vanjskih i europskih poslova Vesne Pusić zahvalivši joj prije svega na brzoj odluci da u najkritičnijim trenucima osigura slanje pripadnika hrvatske Gorske službe spašavanja (GSS) u BiH ali i da preuzme koordiniranje zahtjeva za pomoć koja bi regiji trebala biti pružena iz Europskog fonda solidarnosti.

"Hrvatska će biti zemlja koja će objediniti ovaj trokut bivše Jugoslavije", kazao je Lagumdžija podsjećajući kako će zajedničkim naporima pomoć biti tražena i za Srbiju.

U pomoći poplavljenim područjima sudjeluje i vojska, a idućih dana oružane snage BiH će ostati koncentrirane na područje Orašja, Brčkog, Bosanskog Šamca i Bijeljine, gdje Sava i dalje prijeti.

U Srbiji, najveću materijalnu štetu u dosadašnjim poplavama pretrpjeli su poljoprivreda i infrastruktura, ali unatoč tome opskrba hranom nije ugrožena, priopćila je u ponedjeljak srbijanska gospodarska komora (PKS).

Po podacima PKS-a, na području zahvaćenom poplavama nalazi se nešto više od 11 posto poduzeća, poduzetničkih i obrtničkih poslovnih prostora i proizvodnih pogona ili oko 11.500 poduzeća i 26.000 poduzetničkih poslovnih prostora, a najviše iz sektora trgovine, poljoprivredno-prehrambene industrije i građevinarstva. Na njivama, u povrtnjacima i voćnjacima najviše su stradali kukuruz, soja i suncokret, te jagode, maline, kupine i sve vrste povrća.

Veliku je štetu pretpjela i vodoprivredna infrastruktura - kanali i nasipi, pa nakon što se voda povuče predstoji popravak i dodatno uređenje. Odroni i iznimno visoki vodostaji prouzročili su vrlo ozbiljna oštećenja prometne infrastrukture - putova, mostova i pruga, a na mnogim lokalnim i magistralnim cestama i prugama promet je i dalje u prekidu. Ugrožen je i opterećen energetski sektor jer je vodom zarobljen površinski ugljenokop s kojeg se ugljenom opskrbljuje termoelektrana Nikola Tesla kod poplavljenog Obrenovca, proizvođač više od 50 posto struje koju troši Srbija.

Spasilački i specijalistički timovi i volonteri posljednjih dana nastoje osigurati da voda ne prodre u TE Nikola Tesla jer bi to, nakon što je prisilno isključen jedan blok ove elektrane, moglo uzrokovati iznimno velike štete u elektroenergetskom sustavu Srbije.

Do sada je u poplavama u Srbiji službeno potvrđeno 20 žrtava od kojih je najviše stradalo u Obrenovcu, njih 13, dvije u Šapcu i pet u drugim dijelovima središnje i zapadne Srbije, a u ponedjeljak nešto prije 17 sati naređena je nova, potpuna evakuacija Obrenovca jer se očekuje još jedan poplavni val. Situacija je i dalje kritična u Šapcu, Malom Zvorniku i Šidu. U tijeku je i evakuacija 8.500 ljudi iz sela duž Save oko Šapca, te u Šidu i okolici.

Od petka ujutro poplavama je ugroženo nekoliko desetaka gradova i sela u središnjoj i zapadnoj Srbiji, a ovakve poplave ne pamte se u poslednjih 120 godina otkad se vrše mjerenja.

U Bruxellesu je o poplavama u Hrvatskoj s europskom povjerenicom za humanitarnu pomoć i krizne reakcije Kristalinom Georgievom razgovarala ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić. Hrvatska se, rekla je Pusić, može sama nositi sa situacijom u poplavljenim područjima u smislu neposredne intervencije i stoga nije ni zatražila pomoć EU-a, ali će joj pomoć trebati kasnije za sanaciju posljedica poplavljenih područja.

"Što se tiče neposredne situacije, mi smo u stanju držati je pod kontrolom, a ono za što će nam trebati sredstva jest dan poslije, što znači pomoći ljudima da se vrate u svoja sela, da se obnove ceste, vodovod, kanalizacija, opskrba električnom energijom", rekla je ministrica Pusić u razgovoru s povjerenicom Georgijevo. Hrvatska kao članica ima pravo na pomoć za otklanjanje posljedica poplave iz Europskog fonda solidarnosti. Taj fond u dosadašnjem višegodišnjem financijskom okviru može angažirati do milijardu eura godišnje, a u novom će biti smanjen na 500 milijuna eura, s tim da će biti fleksibilniji, tako da će se novac lakše i brže moći povući.

Georgieva je izrazila zahvalnost članicama EU-a, njih 16 među kojima je i Hrvatska, na brzoj i učinkovitoj pomoći BiH i Srbiji. Srbija kao zemlja kandidatkinja koja pregovora o članstvu također može podnijeti zahtjev zajedno sa susjednom zemljom, koja je članica, to jest s Hrvatskom.

Bosna i Hercegovina nema pristupa sredstvima iz Europskog fonda solidarnosti jer nema kandidatski status, ali će moći dobiti pomoć iz pretpristupnog fonda IPA, rekla je Georgieva.

SAD šalje pomoć poplavama pogođenoj BiH

SAD će Bosni i Hercegovini, koje je pogođene teškim poplavama, uputiti 26 tona pomoći, priopćio je u ponedjeljak glasnogovornik Pentagona, pukovnik kopnene vojske Steve Warren.

"Najneophodnije stvari počet će stizati u BiH u utorak", kazao je Warren. SAD se odazvao pozivu za pomoć bosanskohercegovačkih vlasti nakon obilnih, poplavnih kiša. U BiH će se poslati generatore i gorivo, pročišćivače za vodu, vreće za spavanje i podloške, vodonepropusnu odjeću, pokrivače, dječje krevetiće, spremnike za vodu, kuhinjski pribor i druge potrepštine, dodaje se u priopćenju.

Ukupno će se u BiH dostaviti oko 4.500 predmeta koji će biti prevezeni iz američke baze Camp Dary u talijanskom Livornu.

Poplavama je pogođena četvrtina stanovništva BiH. Radi se u najtežnim poplavama u posljednjem stoljeću.