Foto: Shutterstock

SREDINOM ove godine istraživanje nafte i plina u Jadranu privuklo je kako domaću, tako i svjetsku javnost. Vlada je u travnju raspisala natječaj za istraživanje nafte i plina u Jadranu, nudeći potencijalnim koncesionarima ukupnu površinu od 36.824 četvorna kilometra, podijeljenu u 29 blokova.

Financial Times pisao je tada o tome kako se Hrvati nadaju da će, osim po "prekrasnim planinskim krajolicima, čistom moru i desecima šarmantnih gradova i mjesta", postati poznati i po "onome što leži ispod mora – nafti i plinu vrijednom milijarde dolara".

Natječaj je bio otvoren duže od predviđenih sedam mjeseci, a trebao je privući 2,5 milijardi dolara investicija. Podsjetimo, Vlada je u dva navrata odgađala odluku.

Kao jedan od ciljeva pothvata navodilo se i smanjivanje ovisnosti Hrvatske o uvoznoj nafti i plinu, jačanje posrnulog gospodarstva te pozicioniranje Hrvatske kao regionalnog energetskog centra. Ukratko, cijela je stvar predstavljena na način koji je trebao mobilizirati podršku javnosti, kao instant-solucija svih problema koji more ovu zemlju.
 
Istražni blokovi površine su od 1.020  do 1.635 četvorna kilometra, i prostiru se duž Jadrana. Na sjevernom Jadranu očekuju se nalazišta plina, dok bi se u južnom dijelu trebala nalaziti nafta.
Koncesije za istraživanje daju se na rok od pet godina, uz mogućnost produljenja za dodatnu godinu, a koncesije za eksploataciju određene su na rok od 25 godina.

Hrvatska druga u Europi po naftnim rezervama?
 
2013. britanski je Sunday Times izvijestio da istraživanje norveškog Spectruma pokazuje da bi u Jadranu moglo biti čak tri milijarde barela sirove nafte, što bi Hrvatsku uzdiglo na drugo mjesto u Europi po naftnim rezervama.

"Teško je reći o kolikim zalihama se radi prije nego što se obave bušenja“, kazala je u svibnju Barbara Dorić, čelnica Hrvatske agencije za ugljikovodike.
 
Kao jedan od ključnih problema koji se veže uz ovo koncesioniranje navodi se opasnost koju ono predstavlja u pogledu ekoloških katastrofa te njihovih mogućih posljedica na hrvatski turizam, koji je samo u 2013. godini iznosio preko sedam milijardi eura.

"Jedan od osnovnih uvjeta natječaja jest pridržavanje najviših ekoloških standarda, te da granice moraju biti najmanje 10 kilometara od kopna i šest kilometara od otoka“, komentirala je tada Dorić.

Ukoliko odluke ne bude u petak, moguće tužbe

Sedam mjeseci kasnije, potpredsjednik Vlade Branko Grčić izjavio je kako će se za tri dana, na sjednici Vlade 2. siječnja, znati s kojom se tvrtkom ulazi u pregovore o koncesijskim ugovorima za istraživanje i eksploataciju nafte i plina na Jadranu, prenosi HRT.

"Kako je riječ o velikom projektu onda pravne posljedice i bilo kakve greške u proceduri ili manjkave odluke mogu kasnije izazivati sudske odluke, arbitraže. Kako smo svjedoci arbitraža u tom segmentu, kao u slučaju Ina-MOL, bili smo jako oprezni", rekao je Grčić.

Odluka o izboru odgađana je u dva navrata, a Grčić je danas istaknuo kako su u Vladi bili oprezni i zbog izuzetne važnosti komponente zaštite okoliša u cijelom pothvatu.

Vlada odluku o izboru tvrtki s kojima će pregovarati mora donijeti najkasnije do 2. siječnja, jer bi u suprotnom kompanije koje su poslale ponude mogle tužiti Hrvatsku, tražeći odštetu zbog odugovlačenja cijeloga procesa.

Podsjetimo, na prvo javno nadmetanje za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika na Jadranu prijavilo se šest kompanija, koje su iskazale interes za 15 od 29 ponuđenih istražnih prostora.