Foto: Guliver Image / Getty Images

PREDSJEDATELJ Predsjedništva BiH Željko Komšić ocijenio je u nedjelju da su vlasti BiH napravile povijesnu pogrešku jer 2013. nisu napravile napredak prema Europskoj uniji i NATO-u nakon dolaska Europe na njezine granice i otvaranja perspektive članstva za druge zemlje regije, objavili su mediji.

"Danas živjeti na ovom mjestu, na jugoistoku Europe, a ne iskoristiti prigodu koja vam se ukazala da postanete član širih integracija, Europske unije je povijesna greška. To su prilike koje se ukazuju u nekim povijesnim procesima, a povijest ne daje dvije prigode", rekao je Komšić na konferenciji za novinare u Sarajevu.

Po njegovim riječima zbog izbora u Europskoj uniji i zasićenja proširenjem, BiH će morati više godina čekati na novu prigodu i u međuvremenu morati riješiti prijepore vezane za provedbu presude Suda za ljudska prava u Strasbourgu u slučaju Sejdić-Finci kojim se traže izmjene Ustava i izbornog zakonodavstva kako bi se manjine uključile u izborni proces.

Komšić nije optimist

Nepostizanje dogovora oko provedbe ove presude zaustavilo je napredak BiH prema Europskoj uniji. Komšić nije optimist da će se dogovor postići tijekom sljedeće godine uz posredovanje Europske komisije.

“Sudeći po ovom iskustvu koje do sad imamo iz ovih pregovora, nisam optimist hoće li se to dogoditi”, dodao je Komšić navodeći da će to dovesti do dalje izolacije BiH u sljedeće dvije godine.

Čelnici vodećih hrvatskih, srpskih i bošnjačkih stranaka već četiri godine ne mogu se dogovoriti kako provesti presudu Suda za ljudska prava u Strasbourgu koja traži omogućavanje predstavnicima manjinskih naroda da mogu biti birani na najviše pozicije u vlasti.

Istodobno, političkim dogovorom kojega je poduprla Europska komisija, očekuje se da se izmjenom izbornog zakonodavstva onemogući izborni inženjering da jedan narod ne može nadglasavati i birati predstavnike drugim konstitutivnim narodima. To je došlo do izražaja u nekoliko navrata upravo izborom Željka Komšića ispred SDP-a s većinskim glasovima Bošnjaka u Predsjedništvo BiH na mjesto rezervirano za Hrvate, kao i s izborom vlade Federacije BiH u kojoj su stranke s minimalnom potporom hrvatskih birača.