Foto: FAH

KADA SU prvi put najavili mogućnost uvođenja poreza na kamate na štednju, iz Vlade su stizale informacije kako porez neće plaćati svi građani, već samo oni koji imaju više od 400.000 kuna štednje. No, u međuvremenu su se predomislili.

Boris Lalovac, ministar financija, u razgovoru za RTL objasnio je zbog čega je Vlada novi porez ipak odlučila uvesti svima. Lalovac kaže da je provedena analiza koja je pokazala da oko 50 tisuća Hrvata ima čak 75 milijardi kuna štednje. Godišnje na kamatama od ove štednje najbogatiji Hrvati zarade 2,3 milijarde kuna.

"Radi se o niskoj stopi, najnižoj u Europi. Vani su porezi na štednju puno veći. U Austriji i Njemačkoj se kamata na štednju oporezuje s 25 posto, u Švedskoj s 30 posto, u Italiji s 20 posto, a u Sloveniji s 15 posto. Hrvatska će imati jednu od najnižih poreznih stopa, tako da bijega kapitala neće biti. A govorimo o oporezivanju štednje najbogatijih", kaže Lalovac.

Mali štediša, tvrdi Lalovac, ovim porezom neće biti pogođen: državi će godišnje davati 170 kuna. "Oni koji imaju od 88 do 100.000 kuna štednje, godišnje bi plaćali oko 170 kuna. Morate priznati da to nije veliko opterećenje", kaže Lalovac.

To je ujedno i iznos za koji će, zbog novih poreznih razreda, rasti prosječna neto plaća, naglašava Lalovac. Ministar financija istaknuo je i da postoji mogućnost da će se uskoro povećati minimalna plaća.

"Kako znamo, odsada po prvi put minimalna plaća neće biti oporezivana i na taj način dajemo mogućnost, ukoliko se dogovorimo s poslodavcima i sindikatima, da se bruto minimalna plaća poveća", kaže Lalovac.