Foto:Shutterstock

MINISTARSTVO zdravlja u suradnji sa sedam kliničkih bolničkih centara i kliničkih bolnica danas u popodnevnim satima započinje s projektom Dana otvorenih vrata, novim dijelom Programa plus.

> Liječnici: U bolnicama danas kreće kaos, tko će bolesnike vraćati kućama?

U sedam će najvećih hrvatskih bolnica, kliničkim bolničkim centrima u Zagrebu, Rijeci, Osijeku i Splitu, te kliničkim bolnicama Merkur i Dubrava sve do 8. rujna liječnički timovi u popodnevnim satima obavljati dodatne prve preglede i dijagnostičke postupke za koje nije potrebna prethodna priprema pacijenata, ali uz uputnicu.

Riječ je o prvim pregledima i dijagnostičkim postupcima za područja neurologije, kardiologije, gastroenterologije i ginekologije.

Iz HUBOL-a (Hrvatske udruge bolničkih liječnika) tvrde kako će tim potezom Ministarstvo zdravlja stvoriti kaos u spomenutim bolnicama i dodaju kako je Ministarstvo samo četiri dana ranije, 28. kolovoza poslalo uputu u sedam najvećih hrvatskih bolnica o Danima otvorenih vrata.

Za pojedine pretrage može se javiti 50 do 100 bolesnika s jednakovrijednim uputnicama

"Za pojedine pretrage može se javiti 50 do 100 bolesnika s jednakovrijednim uputnicama i neće svi moći biti pregledani unatoč naredbama poslodavca. Tko će vraćati bolesnike kućama, tko će odlučiti koji će biti pregledani te tko će snositi odgovornost za eventualne sukobe koji će nastati jer će nečija prava bit "veća", a nečija "manja"?", rekla je Ada Barić, dopredsjednica HUBOL-a.

Kaže kako se radi o nastavku kampanje stihijskog odrađivanja brojeva pregleda bez pokušaja rješavanja uzorka listi čekanja, bez određivanja prioriteta, bez praćenja kvalitete i bez evaluiranja zdravstvenih ishoda.

"Ovo je točnije, samo još jedna naredba koja se zove "naputak Ministarstva zdravlja", kao nastavak famoznog Programa plus kojim se pokušava riješiti stalno spominjani i nerealno prikazan problem listi čekanja i na taj način zadovoljiti formu. Očiti "bonus" je i svaka reakcija s naše strane koju će zdravstvena administracija prikazati na sebi svojstven način - liječnici ne žele raditi i zbog našeg nerada pate hrvatski bolesnici", rekla je dr. Barić.

Istina je, navodi, sasvim drugačija.

"Program plus nametnut bez pitanja mogu li sve obaviti liječnici"

Tako je objašnjava, Program plus, nametnut kaže od strane resornog ministarstva, bez ikakvog prethodnog dogovora, pitanja mogu li liječnici to uopće obaviti s obzirom na kronični manjak liječnika specijalista u cijeloj Hrvatskoj.

U nekim bolnicama je Program plus dodaje i zaživio, ali ne zbog silnog entuzijazma već ionako premorenih i potplaćenih liječnika, nego zbog nametanja istog od strane nadređenih.

"Liječnici su isto tako ljudi s obiteljima koje ne vide radi prekovremenog rada, s obavezama i kreditima čije su plaće unazad 3 godine značajno smanjene te su stavljeni u bezizlazni položaj pasivne ucjene.

Tada je od strane zdravstvene administracije bilo rečeno da će se sve buduće akcije dogovarati sa krovnim liječničkim udrugama kako bi se jasno definirali uvjeti: koje specijalnosti bi bile obuhvaćene, koji broj liječnika bi bio voljan raditi izvan radnog vremena bez narušavanja rada redovnih ambulanti i operacijskih dvorana, posebno napisani i definirani ugovori o dodatnom radu i poseban način plaćanja zbog daleko premašenih 48 sati (a i godišnjih 180 prekovremenih sati), kolika je maksimalna tjedna satnica po Zakonu o radu", kaže dr.Barić.

Dodaje i kako je u svim razvijenim zemljama EU zdravstvena reforma bila nemoguća bez dvosmjerne komunikacije te im kaže, nije jasno kako Ministarstvo zdravlja pretpostavlja da će slanjem jednosmjernih naputaka poboljšati hrvatski zdravstveni sustav - kojeg podsjećaju liječnici, čine bolesnici, zdravstvena administracija i liječnici.

Dani otvorenih vrata ističe dr. Barić, nisu ništa bolje dogovoreni od Programa plus. HUBOL postavlja pitanje što je s bolesnicima koji mjesecima čekaju na naručene preglede, a sada će oni koji nisu naručeni to moći učiniti samo dolaskom u bolnicu?

"Liste čekanja nisu najvažniji problem"

"Jesu li liste čekanja uistinu realan i najvažniji problem hrvatskog zdravstvenog sustava? Odgovor je naravno - NE. Bolesnici su prvi koji razumiju nas liječnike, koji nas tjeraju da svakim danom budemo bolji, koji imaju razumijevanja kada nas moraju čekati jer iz operacijske dvorane trčimo u ambulantu pa na odjel pisati otpusna pisma.

Bolesnici kojima kada se kaže da je kirurg proveo noć u operacijskoj sali te da se njihova operacija odgađa za dan ili dva, prvi kažu - "neka se doktor odmori, nama se nigdje ne žuri, bolje da bude odmoran jer je i nama bilo teško umornima raditi. "

Dragi naši bolesnici, korisnici zdravstvenog sustava i hrvatska javnosti, ovo nije ni apel niti molba niti još jedna hrpa praznih slova na papiru, jer ništa od toga nije utjecalo na zdravstvenu administraciju.

Ovo je jedno veliko hvala vama, što nas podržavate, cijenite i razumijete te vas HUBOL moli da nas podržite u našoj daljnjoj borbi za uvjete rada koji dostoje jednoj članici Europske Unije.

"Umorni smo i potplaćeni"

Svaki liječnik u našoj zemlji mora imati jednake uvjete rada, raditi prekovremeno isključivo ukoliko to želi u skladu sa zakonom te da konačno budemo kao struka plaćeni sukladno našoj odgovornosti za vaše živote koja je ogromna. Ako smo do sada uspjeli obavljati tako težak posao, umorni, potplaćeni i bez definiranih uvjeta rada, zamislite kako će nam zajedno biti kada budemo mogli dostojanstveno kročiti hrvatskim bolnicama koje su nam drugi dom - zbog vas. Sada nažalost, to još uvijek ne možemo", zaključuje dr. Barić.

S druge strane u Ministarstvu zdravlja, ističu kako zajedno s upravama bolnica i vodstvima odjela za navedena medicinska područja, žele ovim potezom pacijentima omogućiti još bolju dostupnost zdravstvenih usluga, koja je realizirana kroz dosadašnju uspješnu provedbu Programa plus u hrvatskim bolnicama.

"Naši su liječnici, medicinske sestre, tehničari i nemedicinsko osoblje kroz provedbu Programa plus pokazali kako su spremni učiniti jedan mali pomak u svojoj organizaciji rada, a koji je našim pacijentima, našim sugrađanima velik korak naprijed u dostupnosti zdravstvenih usluga.

Na tome im se svima zahvaljujem, i s velikim zadovoljstvom najavljujem Dane otvorenih vrata kao novi iskorak naših velikih kliničkih bolničkih centara i kliničkih bolnica, hrvatskih centara medicinske izvrsnosti", izjavio je ministar zdravlja Siniša Varga.

"Od veljače smo obradili preko 107 tisuća dodatnih pacijenata"

Njegov pomoćnik  dr. Dragan Korolija-Marinić dodao je pak kako su od početka provedbe Programa plus u veljači ove godine, hrvatski klinički bolnički centri, kliničke i opće bolnice obradili preko 107 tisuća dodatnih pacijenata, čime su osjetno smanjene liste čekanja za niz dijagnostičkih i terapijskih postupaka.

Na kraju još spomenimo i kako su neki liječnici obiteljske medicine također upozorili da je način rada kojeg su im HZZO i Ministarstvo nametnuli također loš jer dosta liječnika želi obaviti što više pregleda, a mnogi od njih se ne obave kvalitetno kako bi trebali.

Podsjetimo kako je Index o tome već pisao nakon što je HDZ-ov predsjednik Odbora za zdravstvo dr. Ante Ćorušić izjavio da sumnja u kvalitetu rada obiteljskih liječnika. Tada su  liječnici okupljeni u Koordinaciji hrvatske obiteljske medicine (KoHOM) tražili njegovu ispriku  jer ih je tom izjavom uvrijedio.

Međutim dugogodišnja liječnica obiteljske medicine, a koja je željela ostati anonimna, za Index je rekla kako je Ćorušić s jedne strane u pravu te da tom izjavom nije uvrijedio liječnike već HZZO koji kaže, nema nikakvu kontrolu kvalitete rada nad liječnicima.

"Ono klikanje kojim se HZZO-u pokazuje koliko smo pregleda obavili je samo šminkeraj. Bolje bi bilo da napokon krenu kontrolirati kvalitetu pružanja primarne zdravstvene zaštite, a ne gledati samo na kvantitetu. To klikanje je samo želja da se javnosti pokaže da projekt HZZO-a i Ministarstva zdravlja dobro funkcionira jer se obavilo puno pregleda, a ne kontroliraju kakvi su ti pregledi", rekla je liječnica.