Foto: Facebook

NAKON dvadeset godina loše politike koja je poticala neprofitabilne proizvodnje, hrvatska poljoprivreda je u lošem stanju, te su joj potrebne duboke promjene koje će osigurati opstanak poljoprivrednika na zajedničkom tržištu Europe.

Da se stvari ipak pomiču na bolje, pokazuje i stvaranje nove generacije poljoprivrednika koji su spremni usvajati nove tehnologije i boriti se na tržištu.

U Hrvatskoj trenutno ima oko 16 tisuća poljoprivrednih gospodarstva čiji nositelji su mlađi od 40 godina, a neki od njih okupljeni su u udruzi mladih poljoprivrednika HUMP Agro.

HUMP Agro osnovan je kako bi se promicalo pozitivno ozračje za poduzetništvo u poljoprivredi, povećalo učešće mladih, potaknuo dijalog između poljoprivrednika, znanstvenika i države, te u konačnici stvorili bolji uvjeti za mlade koji se žele ili se već bave poljoprivredom.

O trenutnoj situaciji u poljoprivredi i perspektivama za Index govori Jan Marinac, predsjednik Hrvatske udruge mladih poljoprivrednika - HUMP Agro.

Već godinama slušamo samo o problemima u poljoprivredi. Smatrate li da poljoprivreda u Hrvatskoj može biti dobar biznis?

Naravno da poljoprivreda može biti dobar biznis uz uvjet da se modernizira, da se pretvori u „današnji“ biznis, a ne da se vodi kao proizvodnja sa malom količinom proizvoda i visokim troškovima.

Koji su ključni problemi poljoprivrede i što bi država mogla učiniti kako bi olakšala njen razvoj?

Premali posjedi i kriva politika poticanja, posebno u posljednjih 20 godina gdje se nije poticalo visoke prinose kultura na kojima se može stvarati profit, nego se poticala proizvodnja nisko profitabilnih kultura ili samo posjedovanje poljoprivrednog zemljišta.

Država treba u potpunoj mjeri propagirati zajedničku poljoprivrednu politiku, te se potruditi da omogući i olakša obrazovanje poljoprivrednika za posao kojim se bave, jer to „kako je radio moj dida“ i „uvijek smo tako radili“ više nije dovoljno za agrobiznis.

Priličnu buru u javnosti podigao je novi zakon o poljoprivrednom zemljištu, zbog kojeg će navodno nestati deseci tisuća OPG-ova, jer se, kako kažu,  pogoduje velikim proizvođačima. Smatrate li da se radi o dobrom zakonu?

Zemljišta u Hrvatskoj su rascjepkana što dovodi do velikih problema i skuplje proizvodnje. Okrupnjavanjem zemljišta smanjit će se troškovi proizvodnje, povećati produktivnost i konkurentnost.

HUMP podržava donošenje takvog zakona jer smatra da njegovim donošenjem možemo postati konkurentni na tržištu EU što bi nam trebao i biti krajnji cilj.

Razvijene zemlje provode komasaciju već duži niz godina. Dobar primjer su Nizozemska , Njemačka i Slovenija, a Hrvatska ju nije provodila 24 godine.

U prvim prijedlozima gospodarskog programa nije bilo mladih i mladima je bilo gotovo nemoguće doći do zemlje. Međutim, nakon niza pregovora i konzultacija novi prijedlog gospodarskog programa predviđa dodatno bodovanje za početnike, žene i mlade.

Veliki poljoprivredni proizvođači posjeduju već velike površine, pa ne vidim kako bi to mogli njima pogodovati, to pogoduje onima koji žele modernu i profitabilnu proizvodnju na preostalim površinama.

Potrebno je udruživanje i zajednički nastup na tržištu kako bi opstali mali poduzetnici u poljoprivredi.

Hrvatska ima veliki broj nezaposlenih. Smatrate li da bi dio njih rješenje svog problema mogao pronaći u poljoprivredi?

Naravno da smatramo, jer u poljoprivredi koristimo vrlo malo od postojećih mogućnosti, tj. obrađujemo premalo, a ono što obrađujemo ne postižemo rezultate kakve postižu drugi, tako da mjesta za nove, mlade i poduzetne ljude ima.

Koje kulture su u poljoprivredi najisplativije, i što bi poljoprivrednici u Hrvatskoj trebali proizvoditi kako bi postali uspješniji?

Uskoro izlazi naš Agrovodič – Priručnik za mlade poljoprivrednike na 170 stranica koji osim ratarstva, stočarstva, voćarstva, povrtlarstva, ekološke proizvodnje, maslinarstva i vinogradarstva sadrži i sve relevantne informacije o mjerama Programa ruralnog razvoja na koje se mladi poljoprivrednici mogu javiti i tako povećati svoje šanse za konkurentnijom proizvodnjom i plasmanom proizvoda na zajedničko tržište.

Agrovodič je sufinancirao Grad Zagreb. Uz pomoć Agrovodiča svatko će imati priliku sebi odrediti koja kultura će dovesti do najvećeg profita na njihovom poljoprivrednom zemljištu.

Dobar dio proračuna EU otpada na financiranje poljoprivrede. Koristi li Hrvatska dovoljno dobro sredstva EU za poljoprivredu i koje su kritične točke koje bi se mogle poboljšati novcem iz EU fondova?

U punoj mjeri Hrvatska tek sad dolazi u priliku koristiti EU fondove i potrebna je primjena cijelog sustava mjera koje uključuju od obrazovanja, komasacije itd., do kvalitetne pripreme investicijskih projekata gdje se trebaju proaktivno uključiti svi predstavnici lokalnih samouprava, a posebno savjetodavna služba i pri tom treba posebno naglasit informiranje i poticanje malih proizvođača kako bi shvatili što im se nudi i kako bi prihvatili novo vrijeme i nove mogućnosti.

U Hrvatskoj su se pojavili vrlo uspješni tehnološki startupi koji proizvode rješenja za poljoprivredu, poput Farmerona i Agrivija. Surađujete li s njima i smatrate li da i taj segment ima potencijala?

Matija Žulj, osnivač Agrivija je član naše udruge i jako smo ponosni na njega. Prošle godine je osvojio nagradu za najbolji startup na Startup Nations Summitu 2014 godine.

To je dio tehnološkog razvoja i sadašnjost i budućnost modernog poslovanja, a ujedno je to i segment u kojemu Hrvatska može stvoriti nove proizvode za EU tržište kao što to radimo u nekim drugim područjima.

Kojom vrstom proizvodnje se  bave članovi HUMP-a i želite li izdvojiti neke od zanimljivijih primjera koji bi mogli biti uzor i potaknuti i druge na bavljenje poljoprivredom?

Naši članovi bave se raznim proizvodnjama, od uzgoja autohtonih pasmina, povrtlarstva, vinogradarstva, voćarstva, maslinarstva itd., pa sve do krajnjih proizvoda s dodanom vrijednošću.

Naša Martina Petrović bavi se uzgojem crne slavonske svinje – fajferice, Tomica Cesar proizvodi med sa raznim orašastim plodovima, Marijan Balić povećava modernu proizvodnju češnjaka, Goran Vrabec proizvodi ljute umake i druge proizvode bazirane na ljutim papričicama koje sami proizvode i mnogi drugi primjeri.