Foto: Marko Lukunić/PIXSELL

OTKAKO broj turista u Zagrebu vrtoglavo raste, mnogi u Zagrebu šansu za zaradu vide upravo u otvaranju hostela i privatnih apartmana. U samo tri godine brojka je s 11 hostela narasla na čak 42, koliko ih je trenutno registrirano. Usporedno s tim raste i broj privatnih iznajmljivača kojih je u posljednjih pet mjeseci 16 posto više, a za 13 posto je i veći broj smještajnih jedinica.

Međutim ovako nagli boom i želja za zaradom na turizmu mnoge dovodi u propast jer im se prepolovio broj turista, a uz to ih država nimalo ne štedi. Nameti su preveliki. Hosteli koji naplaćuju noćenje od 100 do 400 kuna plaćaju jednako boravišnu pristojbu od sedam kuna kao i hoteli koji znatno više zarađuju.

S druge strane hosteli u vlasništvu Zagreba kao i državni hosteli diljem zemlje plaćaju pristojbu upola manje.

Zbog velikog broja hostela koji su u posljednje vrijeme otvoreni osnovano je i Udruženje hostelijera Zagreb, ne bi li se na taj način hostelijeri zajednički izborili za neka prava i zajedno izlazili na tržište.

Predsjednik Udruženja Niko Skrivaneli u razgovoru za Index rekao je da ovako naglo povećanje broja hostela nije za nikog dobro jer se Zagrebu može dogoditi isto kao nekada Barceloni.

U Barceloni licence za hostele, trebamo ih i mi

"Barcelona je isto doživjela ekspanziju. Broj hostela je naglo porastao i došlo je do zasićenja tržišta, međutim oni su se uspjeli zaštititi. Uveli su model 99, što znači da djeluju po sustavu licenci kao taksisti. Ima 99 licenciranih hostela i više nitko ne može dobiti dozvolu za otvaranje novog. Jedino ako netko nekome proda svoju licencu. No kod nas se o tome ne razmišlja, nema nikakvog rezultata. Samo u 2012. godini u Zagrebu je otvoreno više privatnog smještaja, nego od osamostaljenja Hrvatske", rekao je Skrivaneli.

Prevelik broj hostela će kaže, na kraju dovesti mnoge od njih na rub i morat će se zatvoriti, a pogotovo oni koji su u najmu, jer osim velike konkurencije u privatnom smještaju kad su u pitanju stanovi, kuće, još se trebaju uzeti u obzir i hoteli.

"Ovaj turistički boom kojeg ljudi vide je samo ljeti, problem nam je zima i neatraktivna ponuda grada Zagreba tijekom zimskih mjeseci. Bez pravih konferencijskih dvorana, Velesajma kakav bi trebao biti, zima je jako teška za preživjeti. Zimi se događa sindrom Rio de Janeira. U 2011. je u Riju noćenje u hostelima sniženo na dva eura, a već nam sad neki hosteli ruše cijene. Uz sve to, problem nam stvara i nelojalna konkurencija. Mnogi iznajmljuju stanove, oglašavaju se samo putem neta i inspekcije ih ne mogu pronaći i provjeriti imaju li potrebne dozvole, kategorizacije", rekao je Skrivaneli.

Udrugu hostelijera osnovali su iz razloga da se privatni hostelijeri udruže kako bi lakše nastupali na globalnom tržištu hostela.

"Moramo se zajednički reklamirati na svjetskim turističkim sajmovima kako bi se zajedno borili protiv oštre konkurencije koja nam predstavljaju Beč, Budimpešta i Beograd. A kao Udruga želimo pokušati utjecati na zakone vezane za turizam. Tako imamo jednaku boravišnu pristojbu, a plaćamo i istu cijenu komunalne naknade, spomeničke rente i svih tih režija kao i hoteli. Država nije uzela u obzir da su naše mogućnosti puno skromnije i manje. Naš je kapacitet u prosjeku 40-ak ležajeva, dok s druge strane hoteli imaju od 100 do 200 soba", rekao je Skrivaneli.

Cijene zimi padaju za 50 posto

I sam s kolegom vodi hostel Shappy u Varšavskoj, a otvorili su ga u lipnju 2012. Tad je imao 25 ležajeva, a godinu poslije otvorili su novih osam Delux soba.

"Vlasnici hostela su se prije bavili samo ugostiteljstvom, a zatim su iznad kafića napravili hostel. Naši gosti imaju i osiguran parking, a ulaganje u Delux sobe je primjer koliko rapidno ulažemo da zadržimo goste. To su ujedno i prve Delux sobe u jednom zagrebačkom hostelu", rekao je Skrivaneli, dodajući kako su im zimi cijene 50 posto niže nego ljeti jer nema posla.

Malo dalje, u Tomićevoj kod Uspinjače otvoren je Chill Out, još jedan od novijih hostela.

Goran Osredečki otvorio ga je početkom 2013. i jedan je od najvećih.

"Imamo 150 kreveta, 37 soba i zaposlili smo 25 ljudi. Uz hostel imamo i restoran, bar te agenciju koja vodi naše turiste po klubovima i imaju besplatno piće. Budući da je hostel velik i da ga i zimi trebamo napuniti, napravili smo i kongresnu dvoranu. Međutim zakoni nama hostelijerima nikako ne idu na ruku. Užasno su rigidni, a što više djelatnosti uvodim to sve više dolazi do izražaja. Naši su prihodi mali naspram hotela, a sve plaćamo kao i oni. Ako se ugledamo na Europu, tamo je ista situacija, ima jako puno hostela i lanaca hostela, no njih je država dosta potpomogla, a nas uništava. Veliki su nam nameti, 10 posto cijene sobe nam je boravišna pristojba. Imamo puno radnika, sve ih trebamo prijaviti, platiti iste doprinose, a spadamo pod isti zakon kao hotelijeri", rekao je Osredečki za Index.

Ističe kako su se mnogi ljudi u Zagrebu zaletjeli s otvaranjem hostela pa ih sad ima puno. Iako je kaže, Zagrebom zavladao turistički boom i ima jako puno turista ljeti, zbog velike ponude hostela koja je za 100 posto porasla unazad par godina ti se gosti raspoređuju po svima pa nikome nije dobro.

Dodaje kako je ne tako davno u Zagrebu bilo 400 apartmana, a sad ih veli, ima čak 1200. Velika je to, dodaje, ponuda smještaja za Zagreb bez obzira što imamo porast noćenja i dolazaka turista.

Prije točno godinu dana, u kolovozu 2013. otvoren je i My way hostel u blizini Glavnog kolodvora. Voditelj hostela Vedran Kolak u razgovoru za Index također kaže kako im dosta novaca odlazi na plaćanje boravišne pristojbe od 7 kuna po osobi.

Država im povisila poreze

"Država nam je povisila i PDV na 13 posto, a i 10 posto nam je bilo puno. Uz to ljeti trebamo puno raditi ako želimo preživjeti zimu kad nema posla. Treba postojati neka ponuda, nemamo ništa konkretno za zimu. Nema pretjerane i dobre ponude kao što ima primjerice za Beč, no to Grad treba srediti", kaže Kolak.

Dodaje kako upravo zbog svih tih poteškoća hostelijeri trebaju surađivati jer im je to jedina šansa da svima bude dobro.

A pionirka u hostelijerskom biznisu u Zagrebu je Verica Pesjak. Ona je prije 13 godina otvorila prvi privatni hostel Ravnice Youth hostel.

"Ovo nam je 14. ljeto da radimo i još smo na površini. Ekspanzija hostela nam je jako utjecala na posao. Ovo je treće ljeto da je promet opao otkako su se probudili hosteli.

Stvar je u tome što je došlo do viška kvadrata u centru i mnogi ne znaju što bi njima. Ljudi se sele iz centra, nema više ni poslovnjaka, svi su otišli van grada, a centar je ostao pust pa su sad ljudi vidjeli da nemaju što s tim prostorima i najjeftinije im je otvoriti hostel. No ni to nije tako jednostavno, težak je ovo posao, ako si ne ostaviš novac zarađen ljeti za zimu nemaš s čim preživjeti", rekla je Verica Pesjak.

Dodaje kako im sad sezona traje samo u srpnju i kolovozu, dok im je nekad sezona trajala pet mjeseci.

"Prije su svi koji su dolazili u Zagreb dolazili k nama, a sad kad se prerasporede, sad nikom nije dosta gostiju i zato sad imamo jedva dva mjeseca sezone, čak i manje. Zato je već došlo do zatvaranja nekih hostela kao što su Bass, Carpe diem, Fulir. Vidjeli su da se puno radi, a nema zarade kako ovi novi misle. Dok sve poplaćaš od režija, osoblja i još država dosta isisava iz tebe. PDV su nam povisili s 10 na 13 posto. Booking iz Dublina nas je prije tražio 10 posto zarade, a sad 15 posto. Da ne spominjem boravišnu pristojbu. Spavanje naplaćujemo 100 kuna, a 7 ode na boravišnu. Hotelima to nije puno, a za nas hostele je", rekla je Pesjak.

A da je turizam mogućnost za zaradu vidio je i Tihomir. Naslijedio je stan u centru i odlučio ga preurediti i sad iznajmljuje apartmane turistima. Time se bavi posljednje četiri godine, no promet mu je pao, unatoč porastu turista.

"Otvorilo se puno hostela i apartmana u Zagrebu. Puno je veća konkurencija. Mnogi su otkrili zlatnu koku u tom segmentu poslovanja pa sad na kraju svi zarađujemo manje. Mislim konkurencija je dobro došla, ali je sad prevelika, a nije opet toliko porasla potražnja", zaključio je Tihomir.