Foto: Guliver image/Getty images

U POVODU praznika bunjevačke nacionalne manjine 25. studenog, kada je donesena odluka o pripajanju Vojvodine Srbiji, predsjednik Srbije Tomislav Nikolić rekao je kako Srbija prepoznaje Bunjevce kao autohtoni južnoslavenski narod. Osjećaj pripadnosti Vojvodini i Srbiji izuzetan je izraz patriotske svijesti, poručio Nikolić.

Na svečanoj akademiji povodom 25. studenog 1918. godine, kada je u Novom Sadu Velika narodna skupština odlučila o pripajanju Vojvodine Srbiji, Nikolić je ukazao na jedinstveni kulturni identitet Bunjevaca.

"Niste ni Srbi, ni Hrvati, već autentična slavenska narodnost koja ima sve atribute posebnosti i jedinstvenosti, svoj kulturni identitet, folklor, povijesno nasljeđe", rekao je Nikolić na svečanosti u sali Gradske kuće u Subotici.

Nikolić je naglasio da Bunjevci stoljećima žive na ovim prostorima i da je njihovo pravo da čuvaju svoju posebnost i da uvijek ponosno ističu da su Bunjevci iz Srbije.

"Osjećaj pripadnosti Vojvodini i Srbiji, kao svojoj matičnoj zemlji, izuzetan je izraz nacionalne i patriotske svijesti", rekao je predsjednik Srbije. Poručio je Bunjevcima da se razumije da je Dekret iz 1945. godine, kada su bili primorani da se izjašnjavaju kao Hrvati, nevažeći i da im je vraćeno pravo da se, kako je rekao, slobodno i ponosno izjašnjavaju kao Bunjevci.

Proslavu obljetnice Velike narodne skupštine na kojoj je donijeta odluka o priključenju Vojvodine Srbiji organiziralo je Bunjevačko nacionalno vijeće.

Ovo tijelo zastupa zajednicu od oko 16.500 Bunjevaca u Srbiji koji niječu hrvatsku pripadnost, ističući kako su autohtona etnička skupina u Srbiji koja ima svoj jezik, kulturu i tradiciju.

Ostala, većina Bunjevaca u Bačkoj, kojoj pripada i vodstvo vojvođanskih Hrvata, deklariraju se kao Hrvati bunjevačkoga roda, odnosno kao bunjevački Hrvati ili Hrvati-Bunjevci.

Vodstvo hrvatske manjine u Vojvodini godinama upozorava da pojedina državna tijela Srbije potiču umjetnu podjelu bunjevačkih Hrvata na Bunjevce i Hrvate, proglašavajući bunjevačku ikavicu govorom, odnosno jezikom Bunjevaca, ne-Hrvata.