Novi Zeland - zemlja u kojoj se isplati plaćati porez
Foto: freeimages.com
NOVI ZELAND je jedna od najuspješnijih ekonomija na svijetu, te jedno od poželjnijih mjesta za život.
Imaju vrlo nisko porezno opterećenje, prema indeksu ekonomskih sloboda su na trećem mjestu iza Hong Konga i Singapura, dok su po lakoći poslovanja - istraživanju "Doing Business" koje provodi Svjetska banka - na drugom mjestu u svijetu.
Iako su, kao i gotovo sve zemlje, osjetili globalnu financijsku krizu, posljednjih pet godina imaju rast BDP-a, a nezaposlenost je na vrlo niskim razinama.
Za razliku od Hrvatske, kojoj je u krizi bio prioritet spašavanje uhljeba, pa je povećala poreze, te bolje plaćene radnike oporezuje po stopi od 40 posto (po jednakoj stopi u Hrvatskoj oporezuju kriminalce kojima nađu novac na tajnim računima), Novi Zeland je maksimalno porezno rasteretio rad i imovinu građana.
Kretanje BDP-a i osobne potrošnje (Izvor: IMF)
Izašli iz krize smanjivanjem poreza za tvrtke i radnike
Nakon izbijanja krize 2008. godine, u čak tri navrata su smanjivali porez na osobni dohodak, kako bi rasteretili radnike, te smanjili korporativni porez što je pomoglo tvrtkama. Smanjenje prihoda djelomično su kompenzirali povećanjem PDV-a, koji je iznosio 12,5 posto.
Maksimalni korporativni porez sada iznosi 28 posto, dok porez na dodanu vrijednost ima jedinstvenu stopu od 15 posto i plaća se gotovo na sve osim na najamnine za stanovanje i financijske usluge.
Prema nekim istraživanjima Novi Zeland ima najjednostavniji i najpovoljniji porezni sustav među članicama OECD-a, pa tako nemaju porez na nasljedstvo, ne oporezuju kapitalnu dobit, nema poreza na plaće, nema izdvajanja za socijalu i zdravstvo, osim vrlo malog izdvajanja za zdravstvenu skrb u slučaju nesreće u iznosu od 1,45 posto plaće.
Socijalna i javna zdravstvena zaštita financiraju se iz proračuna, odnosno općih poreznih prihoda.
Oporezuje se osobni dohodak, i to po stopi od 17,5 posto za raspon od 14 tisuća do 48 tisuća novozelandskih dolara godišnje plaće, u koji spada većina radnika, tako da im nakon poreza ostane preko osamdeset posto plaće. Za zarade preko 48 tisuća i preko 70 tisuća dolara porezne stope su 30 odnosno 33 posto, dok za one koji zarađuju ispod 14 tisuća dolara porez na osobni dohodak iznosi 10,5 posto.
Nezaposlenost i radno aktivno stanovništvo (%) (Izvor: IMF)
Prosječni prihodi kućanstva 84,4 tisuće dolara godišnje, nezaposlenost ispod 5 posto
Prosječni godišnji osobni dohodak na Novom Zelandu iznosi 44,4 tisuće dolara, no većina kućanstava ima više zaposlenih članova tako da je prosječni dohodak kućanstva 84,4 tisuće dolara godišnje.
Mjesečni troškovi prosječnog kućanstva, prema podacima novozelandskog statističkog ureda iznose 4,4 tisuće dolara, od čega za stan i režije izdvaja 24,6 posto, hranu 17,3 posto, prijevoz 14,2 posto dok ostatak otpada na sve ostale troškove.
Stopa nezaposlenosti na Novom Zelandu prije krize, krajem 2007. godine iznosila je samo 3,5 posto, da bi do početka 2010. došlo do snažnog rasta na 7 posto. Prošle godine stopa nezaposlenosti spustila se na 5,4 posto, dok bi ove godine trebala iznositi 4,8 posto a sljedeće još dodatno pasti na 4,5 posto.
Vrlo snažno tržište rada, kreira poslove u svim sektorima, pa će prema procjenama samo u razdoblju od 2014. do kraja ove godine biti otvoreno sto tisuća novih radnih mjesta. Treba imati na umu da se radi o zemlji od samo 4,5 milijuna stanovnika.
Javni dug kao % BDP-a (Izvor: IMF)
Javni dug 33 posto BDP-a, zdravstvo i školstvo financira se iz proračuna
Nakon početnog šoka 2008. godine, kada je gospodarstvo palo, posljednjih pet godina Novi Zeland ima stabilne stope rasta koje se posljednjih godina kreću od 2,5 do 3 posto.
S obzirom da novozelandske vlade nisu koncentrirane na financiranje administracije i pumpanje državne potrošnje, kao što je to slučaj u Hrvatskoj, Novi Zeland ima javni dug od samo 33,2 posto BDP-a.
Iako ne gomilaju javni dug i nemaju visoke poreze na Novom Zelandu imaju javno školstvo i zdravstvo.
Zdravstveni sustav financira se iz proračuna, a postoji i privatno zdravstveno osiguranje, no dobar dio stanovnika ga ne koristi, te se oslanjaju isključivo na usluge javnog zdravstva.
Što se tiče školstva, ono se također financira javnim novcem, te je prema istraživanju OECD-a "Better Life Index 2013" Novi Zeland na vrhu po izdvajanju za obrazovanje.