Foto: Hina

POVODOM pete godišnjice rada institucije Pravobranitelja za osobe s invaliditetom, u Zagrebu se danas održao okrugli stol na temu "Zaštita, praćenje i promicanje prava i interesa osoba s invaliditetom". Ovim događanjem, organiziranim uz podršku Programa Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) u Hrvatskoj, ujedno je obilježen i 3. prosinca, Međunarodni dan osoba s invaliditetom, te 10. prosinca, Međunarodni dan ljudskih prava.

Imenovanjem Anke Slonjšak za pravobraniteljicu za osobe s invaliditetom, 1. srpnja 2008. godine, osobe s invaliditetom, ti često "nevidljivi" građani Hrvatske, dobili su svog zastupnika.

"U vrijeme kad se govori o lažnim invalidima kao posljedici raznih anomalija u hrvatskom društvu, zaboravljene su osobe koje zbog teškoća u kretanju, intelektualnih, psihosocijalnih teškoća ili teškoća u komunikaciji zbog gluhoće ne mogu ni izaći iz svojih domova, a oko 6.800 njih smjestili smo daleko od očiju" – upozorila je Slonjšak. "Ljudima koji žive zaboravljeni u sobama nalik bolničkim, nekad i bez ikakvih osobnih stvari, trebao je glas. Već 5 godina zajedno sa suradnicima prenosim snažnu poruku samim osobama s invaliditetom da ne pristanu na zapostavljanje koje im društvo nameće, već da se bore za svoj ravnopravni položaj. Usprkos invaliditetu oni i dalje mogu biti aktivni, samo na drugačiji način".

Među glavnim postignućima Ureda pravobraniteljice za osobe s invaliditetom treba istaknuti vraćanje glasačkog prava osobama lišenima poslovne sposobnosti te nastojanja da se reformira sustav skrbništva u Obiteljskom zakonu. To su skupine čija su prava često bila olako uzurpirana.

"Kada govorimo o napretku društva, ljudi su skloni govoriti o ekonomskom, tehnološkom i sličnom napretku. Ali jedini kriterij koji govori o civilizacijskom napretku društva je i odnos prema osobama koje imaju ne posebne, već redovne potrebe, ali trebaju pomoć drugih da bi ih ostvarile", naglasio je Branko Hrvatin, predsjednik Vrhovnog suda i Državnog izbornog povjerenstva. "Tek kada omogućimo osobama s invaliditetom da sudjeluju u temeljnim društvenim aktivnostim, kada svatko od nas to bude osjetio kao potrebu, a ne kao obvezu, to će tek biti pravi napredak. Za to ne treba puno novaca, treba samo biti čovjek".
 
Prema zadnjem popisu stanovništva iz 2011., evidentirano je da u Hrvatskoj živi preko pola milijuna osoba koje su se zbog raznih oblika teškoća obratile sustavu za pomoć, i to ne samo onu novčanu. Novčanu pomoć u iznosu od 1.250 kn prima tek oko 2200 osoba s invaliditetom.
 
"Osobe s invaliditetom traže jednake mogućnosti, a ne milosrđe", stoji u poruci Predsjednika Ive Josipovića u čije ime se prisutnima obratila Vesna Škulić, povjerenica Predsjednika za prava osoba s invaliditetom. "Nažalost, diskriminacija je najveći faktor koji utječe na realizaciju prava osoba s invaliditetom i djece s teškoćama u razvoju. Često to nije pitanje financijskih sredstava, već predrasuda, naročito u području obrazovanja i zapošljavanja".
 
"Pravo na rad je vjerojatno pravo koje se najčešće krši kad se radi o osobama s invaliditetom u Hrvatskoj jer su često onemogućeni koristiti alate koji su im potrebni da bi obavljali svoj posao, djelovali i kretali se neovisno", kazala je Louisa Vinton, stalna predstavnica UNDP-a u Hrvatskoj. "Jedan od tih alata je osobna asistencija. To je pravo koje se još uvijek ne smatra u potpunosti prirodnim na radnom mjestu, no zahvaljući Ankinom primjeru sve više ljudi razumije potrebu za takvom vrstom pomoći".

I dalje svjedočimo mnogim situacijama u kojima je prostorna nepristupačnost prepreka za ravnopravno sudjelovanje osoba s invaliditetom u društvu, ali zahvaljujući pravobraniteljici, udrugama i grupama čije napore podržava, uočava se i stalni napredak. Prilagođavaju se ulazi u trgovine, ambulante, ljekarne, škole.

Sudionicima skupa obratila se i potpredsjednica Vlade Milanka Opačić, a putem video veze izlagačima se pridružio i Shuaib Chalklen, posebni izvjestitelj UN-a za prava osoba s invaliditetom.