Foto: FAH

ZBOG sporne objave visokih autorskih honorara sveučilišnih profesora, od kojih su neki i ministri u sadašnjoj vladi, slovensko protukorupcijsko povjerenstvo u četvrtak je do daljnjega privremeno blokiralo svoju aplikaciju kojom se preko interneta može doći do podataka o svim financijskim transakcijama koje se odnose na javna sredstva.

Aplikacija "Supervizor", koju je prije nekoliko godina radi transparentnosti trošenja javnih financija uveo tadašnji predsjednik protukorupcijske komisije Goran Klemenčič, ministar pravosuđa u sadašnjoj vladi, otkrila je da je na visoke honorare i konzultantske ugovore u zadnjih 11 godina isplaćeno skoro milijardu eura sredstava.

Zbog objave da je za vrijeme dok je bila profesorica na Upravnom fakultetu dobila dodatnih 640.000 eura honorara ostavku je prije tjedan dana dala ministrica za obrazovanje Stanka Setnikar Cankar. Ministra za financije Dušana Mramora, koji je dobio 60-tak tisuća eura honorara kao profesor ekonomije, u zaštitu je uzeo premijer Miro Cerar, rekavši da se radilo o dodatnom radu za gospodarstvo, odnosno o sredstvima koje je Ekonomski fakultet dobio na tržištu, a na iz javnih sredstava.

I Cerar zarađivao sa strane

Od sumnji da je kao profesor na Pravnom fakultetu u Ljubljani dodatno zarađivao preko svojih tvrtki kao pravni stručnjak morao se braniti i premijer Cerar, ali je pojasnio da je sve bilo po zakonu jer je fakultet o tome bio obaviješten i da zbog dodatnog rada izvan radnog vremena nisu trpjele njegove profesorske dužnosti.

Aplikacija Supervizor blokirana je je nakon što je vladina povjerenica za informacije Mojca Prelesnik najavila da će u protukorupcijskoj komisiji zbog vanjske prijave biti izvedena unutarnja inspekcijska kontrola.

Do toga dolazi nakon što je protukorupcijsko povjerenstvo najavilo da će sadašnju granicu za javnu objavu isplaćenih honorara spustiti na 50.000 eura.

Štefanec: Sve što ide na račun fakulteta podložno javnoj objavi

Predsjednik povjerenstva Boris Štefanec tvrdi da sva sredstva koja se uplate na račun fakulteta, bez obzira radi li se o novcima zarađenim na slobodnom tržištu i od dodatnih izvannastavnih aktivnost, podliježu javnoj objavi.

Tome se je, pokretanjem postupka interne kontrole, suprotstavilo Sveučilište u Ljubljani, koje navodi da je riječ o podacima koji ne bi smjeli biti javno dostupni jer su honorari zarađeni dodatnim poslovima na tržištu, na koje sveučilišni djelatnici i znanstvenici moraju platiti i visok porez na dohodak.