Foto: Boris Kovačev (Cropix)

IVAN MILOLOŽA, vršitelj dužnosti predsjednika Hrvatske udruge poslodavaca te predsjednik Uprave tvrtke Munja , umjesto da bude predmetom zanimanja Državnog odvjetništva, na čelu je vrlo bitne strukovne organizacije koja sudjeluje u pregovorima s Vladom Zorana Milanovića te kreira socijalnu politiku u zemlji. Naime, to bi se dalo zaključiti iz članka koji je objavljen u dvotjedniku Objektiv koji secira biografiju Milolože.  

Holy potvrdila da je Miloloža tražio pomoć za prenamjenu zemljišta 

Objektiv je u svom novom broju objavio razgovor s Mirelom Holy, bivšom ministricom okoliša u Vladi, no nekoliko stranica dalje secirajući ulogu Milolože navodi kako je i ovaj čelnik HUP-a bio jedan od onih koji je htio da Holy izađe iz Banskih dvora. Razlog?

"Prije dvije godine Miloloža je kao predsjednik Uprave tvrtke 'Munja' uspio pretvoriti u građevinsko zemljište, parcelu na kojem se nalazi njegova tvrtka. Kako je kriza ponajviše pogodila građevinski sektor pa mu preobrazba nije bila profitabilna, Miloloža se dosjetio da se i u krizi smeće mora negdje odvoziti, stoga je sada isto to zemljište htio prenamijeniti u ono za gospodarenje otpadom. Navodno mu Holy to nije dopustila", navodi se tekstu koji se jednom dijelu ograđuje jer prostorne planove donose gradovi no Ministarstvo je to koje na kraju daje suglasnost. Holy je naime potvrdila kako joj se Miloloža obratio za pomoć prigodom prenamjene zemljišta.

Kako je došao do Munje?

Objektiv je "secirao" i tvrtku Munja koju je, kako kažu, prema nalazima Državne revizije, njegova obitelj dobila "na jedan zaista neobičan način, skoro kao na lotu". Većinski vlasnik jedinog domaćeg proizvođača akumulatora je formalno njegov brat, iseljenik Niko Miloloža, čija tvrtka "HE- TO trade" drži 93,96 posto dionica Munje.

"Miloloža je postao većinski vlasnik u rujnu 1999., kad je „HE- TO trade“ otkupila paket od 91,4 posto dionica „Munje“, nominalne vrijednost 21,4 milijuna kuna, za svega 3,7 milijuna kuna. Procijenjena vrijednost "Munje" bila je - prema Izvješću o obavljenoj reviziji pretvorbe i privatizacije koju je Državni ured za reviziju objavio u lipnju 2002. godine- čak 81,3 milijuna kuna, što znači da
je novi vlasnik platio svega 4,6 posto procijenjene vrijednosti", stoji u tekstu u kojem se dodaje da se na nekoliko mjesta spominje manjkava dokumentacija, otežano praćenje novčanih tijekova, manjak robe višemilijunske vrijednosti, neovjerene pa i nepotpisane otpremnice. Zamjera se i beskamatna pozajmica od 3,8 milijuna una, kao i neuredno plaćanje doprinosa, a dug od 2,4 milijuna kuna namiren je krajem 1999. iz proračuna.

Miloloža bi trebao razgovarati s Uskokom, a ne s Vladom?

"Iako se u to vrijeme šuškalo kako USKOK radi na ovom slučaju, izgleda da se istraga nije maknula s mjesta, jer da jest, Miloloža ne bi bio prvi čovjek poslodavaca, već bi objašnjavao istražiteljima kako je moguće da je za "kikiriki" kupio jedinu tvrtku u Hrvatskoj koja se bavi proizvodnjom akumulatora", naglašava se u tekstu.

Kao sumnjiv slučaj Objektiv navodi i sudski spor koji se vodi na Visokom trgovačkom sudu, a koji još uvijek nije okončan. Naime, tvrtka "Munja", odnosno, Miloloža i Croatia Osiguranje od države i Plinare potražuju više od 70 milijuna kuna zbog iskapčanja plina tijekom redukcije prije tri godine, kada je rusko-ukrajinski spor zamrznuo isporuku plina Europi. Miloloža se navodno dugo se pokušavao nagoditi s državom da mu nadoknadi štetu za koju tvrdi da je uzrokovana redukcijom, ali su ga ignorirali. U međuvremenu je Croatia osiguranje isplatilo određeni iznos štete, jer su kod njih strojevi bili osigurani. Iznos je tajan, ali kako je Croatia Osiguranje tužilo Gradsku plinaru Zagreb za povrat 9,9 milijuna kuna, pretpostavlja se da su toliko isplatili i "Munji".

Je li bilo štete?

"Međutim dio radnika podigao je anonimnu kaznenu prijavu u kojoj tvrdi da se tijekom redukcije plina nije događalo ništa neoubičajeno i da tvrtka nije oštećena. To bi mogao potvrditi i podatak o prihodima tvrtke za 2009., koji se bitno ne razlikuje od onog godinu dana prije. "Munja" je tijekom 2008. godine, dakle prije redukcija, imala 24,7 milijuna kuna prihoda. Sporne 2009. godine imala je 24,5 milijuna kuna prihoda. Niti jedno dosadašnje vještačenje nije dokazalo izravnu povezanost obustave plina sa štetom na strojevima", stoji u tekstu.

Naime, nakon prve obustave plina industriji koja je bila najavljivana u medijima, Miloloža je pozvao novinare i pokazao im uništene strojeve i linije za proizvodnju akumulatora u svojim halama na zagrebačkom Žitnjaku.

Koliko je zapravo Miloloža jak?

"Vidjet ćemo uskoro koliko je Miloloža važan igrač u hrvatskim okvirima. Hoće li dobiti dozvolu za prenamijenu zemljišta i hoće li Visoki trgovački sud donijeti presudu u njegovu korist. Do tad će Miloloža držati prodike koji je najbolji način za izvući ovu zemlju iz krize i kojim putem trebamo krenuti. Možda bi najbolje rješenje bilo da svaki građanin za stotinjak kuna dobije neku tvrku i tuži državu zbog nekakve štete", zaključuje se na kraju teksta u Objektivu.