Foto: FaH

KNJIGA francuskog političkog filozofa Jean-Claudea Monoda "Što je vođa u demokraciji?" u kojoj rasvjetljava uloge karizmatičkih vođa te analizira gdje je mjesto vođi u demokratskom poretku predstavljena je danas u zagrebačkom Novinarskom domu.

Knjigu (243 str.), koju je u prijevodu Jelene Butković i Dragutina Lalovića objavila zagrebačka izdavačka kuće "Tim press", predstavili su zastupnici u Europskom parlamentu Davor Ivo Stier i Tonino Picula, predsjednica ORaH-a Mirela Holy, novinar i publicist Mirko Galić te recenzent Branko Caratan.

Napominjući kako je Monodova knjiga odmah nakon objavljivanja u Francuskoj 2012. pobudila velik interes stručne i druge javnosti, Galić je rekao da autor u knjizi ulogu vođe u demokraciji pokušava sagledati od antičkih vremena do današnjih dana, pogotovo kroz tragično iskustvo prošlog stoljeća koje je iza sebe ostavilo krvave ratove, revolucije i velike žrtve.

Upitavši se gdje je nakon svega mjesto vođi u demokratskom poretku i može li demokracija uspjeti bez vođe, Galić smatra da je za funkcioniranje demokratskog poretka potreban i demokratski vođa koji je na demokratski način izabran od naroda te je potvrđen kroz demokratske institucije.

"Taj demokratski vođa je imanentan demokraciji", kazao je upozorivši da se danas javljaju i nove tendencije povratku demokraciji bez vođa te pokreti koji na populistički način žele isključiti vođe i izvesti narod na pozornicu. To su sve rizici demokracije, rekao je Galić.

Ivo Stier o autorovom problematiziranju primata ekonomije nad politikom

Ističući kako autor u knjizi problematizira i posljedice primata ekonomije nad politikom te analizira mogućnosti novog oblikovanja političkog autoriteta u današnjim demokratskim uvjetima, Ivo Stier kazao je da Monod rješenje vidi u afirmaciji demokratskog i karizmatičnog vođe koji se može oduprijeti diktatu partikularnih interesa i težiti zajedničkom dobru. Također, dodao je, autor u knjizi odbacuje patološke deformacije karizmatičnog vodstva manifestirane u fašizmu i nacizmu te kroz kult ličnosti.

Ivo Stier naglasio je i da Monod kritizira ekonomističke ideologije (marksizam i neoliberalizam) jer se u njima kroz prevlast ekonomije nad politikom gubi dignitet svakog čovjeka. Smatra kako se vođi mora onemogućiti da stranku i državu smatra vlastitim posjedom, a karizmatični demokratski vođa treba se staviti u korist zajedničkog dobra.

Navodeći kako knjiga nije stavila točku niti na jednu dilemu o ulozi pojedinca u politici, Picula je kazao da ona ističe i današnju važnost medija u politici. "Politička karizma nije dovoljna ako nije opjevana i registrirana. Ahilej je mogao pobijediti Hektora pod zidovima Troje, ali ako nema Homera koji će to prenijeti budućim generacijama, događaj ka da se nije niti dogodio", rekao je.

Holy upozorila na još uvijek veliku rodnu neravnopravnost

Upozorivši na još uvijek veliku rodnu neravnopravnost u politici i gospodarstvu, Holy je kazala da još živimo u jako patrijarhalnom društvu u kojem nisu ista pravila za muškarce i žene. Drži da dok ne dođe do promjene u sagledavanju politike kroz patrijarhalne paradigme, neće doći niti do pozitivnih promjena prema ženama u politici.

"Monod nastoji obnoviti ulogu karizme kod lidera te smatra da lider koji ima karizmu mora biti izraz otpora društva prema ekonomskom liberalizmu i medijskim manipulacijama koje su danas sveprisutne", kazao je Caratan.

Predstavljanju knjige nazočio je i predsjednik Republike Ivo Josipović.