Proračunski deficit dosegnuo 11,4 milijarde kuna!

M.R.

14:52, 26. srpnja 2013.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Foto: Arhiva

U MINISTARSTVU FINANCIJA danas je održan brifing za novinare na kojem je ministar financija, Slavko Linić sa suradnicima, radi informiranja javnosti izvijestio predstavnike medija o izvršenju proračuna u prvom polugodištu 2013. godine, analizama poreznog duga te stanju predstečajnih nagodbi.

Prema podacima iznesenima na današnjem brifingu za novinare ministra financija Slavka Linića i suradnika, ukupni prihodi državnog proračuna za prvih šest mjeseci ove godine iznose 52,3 milijarde kuna, što je 1,4 posto manje nego u istom razdoblju lani i čini 46,1 posto planiranih prihoda za ovu godinu. Istodobno su rashodi porasli za 4,9 milijardi kuna prema prvoj polovici 2012. godine i na kraju lipnja su iznosili 63,7 milijardi kuna, što je 51,5 posto planiranih rashoda u 2013.

Tako je proračunski deficit na kraju prvog polugodišta dosegnuo 11,4 milijarde kuna ili 3,4 posto BDP-a, a planirano je da na kraju godine bude na razini od 10,25 milijardi kuna ili 3 posto BDP-a. U Ministarstvu financija vjeruju da će taj plan i ostvariti kroz povećane prihode, ali i manje rashode u drugoj polovici godine.

Naime, viši deficit na kraju prvog polugodišta prvenstveno je rezultat otplate 3,3 milijarde kuna starih obveza u zdravstvu, ali i viših subvencija poljoprivrednicima (povećanje za 764 milijuna kuna), brodogradnji (za 77 milijuna kuna), HŽ-u (32 milijuna kuna), HBOR-u (25 milijuna kuna), i dr.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Riječ je o izdacima kojih u drugoj polovici godine neće biti, a očekuju se i značajnije uštede na rashodima za zaposlene, zbog smanjenja koeficijenta za 3 posto i širenja centralnog obračuna plaća do listopada na cijelu državnu upravu, zdravstvo i obrazovanje.

Na prihodovnoj su strani pak u prvom polugodištu prihodi od poreza na dobit smanjeni za oko milijardu kuna, zbog neoporezivanja reinvestirane dobiti, a prihodi od doprinosa su manji za 5 posto, zbog niže stope zdravstvenog doprinosa i niže razine zaposlenosti.

Rast se bilježi kod prihoda od PDV-a, koji čine glavninu poreznih prihoda, a u prvoj su polovici ove godine rasli 7,5 posto zbog ukidanja nulte stope, više opće stope (s 23 na 25 posto) te veće naplate uslijed fiskalizacije. Za oko 1 posto rasli su i prihodi od trošarina, a taj bi postotak u ostatku godine trebao biti i viši zbog viših trošarina na duhanske proizvode i energente te automobile (ulaskom u EU).

Optimizam da će se do kraja godine ispuniti proračunski plan u Ministarstvu financija temelje na planiranoj intenzivnoj naplati poreznog duga te očekivanim učincima fiskalizacije. Tu je i 600 milijuna kuna koje država planira dobiti od prodaje AUDIO-u dionica Janafa koje ima HANDA.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Od oko 50 milijardi kuna poreznog duga na aktivne se porezne obveznike, odnosno one kod kojih je naplata barem dijela duga izvjesna, odnosi 22,5 milijardi kuna, a ministar financija očekuje da se od toga ove godine naplati barem 3 milijarde kuna, kroz reprogram dugova, prisilne naplate i naplatu kroz predstečajne nagodbe.

Rok za reprogram dugova za fizičke osobe istječe početkom kolovoza, a pravne sredinom rujna, nakon čega Porezna uprava kreće s intenzivnim ciljanim prisilnim naplatama i ovrhama većih iznosa poreznog duga te u Ministarstvu smatraju da neće biti problem prikupiti planiranih 3 milijarde kuna.

U fiskalizaciji pak Linić očekuje još bolje rezultate nego u prvoj polovici godine, kada je samo u ugostiteljstvu iskazan gotovo 60 posto veći promet nego lani. Do kraja godine, zbog turističke sezone, taj postatak mogao bi iznositi i više od 80 posto.

Zbog takvih očekivanja na jesen će biti potrebno provesti i rebalans proračuna, no iz Ministarsta financija poručuju da u njemu neće biti mjesta za dodatne subvencije poljoprivrednicima.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu? Kliknite ovdje.