Foto: FAH

NADZORNI odbor HRT-a u kratkom je roku ostao bez trojice svojih članova. Najprije je ostavku podnio Mate Radeljić, koji kao savjetnik Kolinde Grabar Kitarović seli na Pantovčak, a zatim su razrješenje tražili i predsjednik NO-a Viktor Gotovac, kao i član NO-a Svetozar Sarkanjac. I Gotovac i Sarkanjac bili su SDP-ovi ljudi u HRT-ovom nadzornom odboru.

> HDS ZAMP: Nemamo ugovor s HRT-om o zastupanju za TV prava u kabelskoj distribuciji

Sabor će danas odlučivati o njihovim zahtjevima za razrješenje, nakon čega se očekuje natječaj za novi nadzorni odbor HRT-a. Povodom toga priopćenjem se oglasio Dražen Rajković, jedan od dvojice preostalih članova nadzornog odbora. Rajković tvrdi da Gotovac i Sarkanjac ostavke nisu podnijeli zbog prošlotjednog neprihvaćanja Izvješća o radu i provedbi zakonitosti rada i financijskog poslovanja HRT-a u 2013., što je službena verzija priče, već kako bi spriječili raspravu o potencijalno štetnim odlukama glavnog ravnatelja HRT-a Gorana Radmana.

"Odgovorno tvrdim kako neprihvaćanje Izvješća o radu NO HRT-a u 2013. nije razlog podnošenja ostavke dvojice mojih uvaženih kolega i članova NO HRT-a. Oni su podnijeli ostavke isključivo želeći pod svaku cijenu spriječiti da NO HRT-a na tri puta otkazivanoj sjednici raspravi više najavljenih točaka dnevnog reda u kojima se tretira izvjesna milijunska materijalna šteta za HRT te kršenje Zakona o HRT-u i drugih propisa, što je itekako u nadležnosti NO HRT-a", tvrdi Rajković.

Radmanov ugovor sa ZAMP-om

Tema o kojoj je Rajković tražio raspravu na nadzornom odboru je Radmanova odluka da se dio HRT-ovog poslovanja prepusti HDS ZAMP-u. Radi se o priči o kojoj je Index pisao još u svibnju 2013. godine, a intervjuom u tjedniku Novosti u siječnju ove godine aktualizirao ju je Marko Ugarković, bivši član Uprave HRT-a.

"Najkraće, u tom se intervjuu kaže kako je glavni ravnatelj HRT-a Goran Radman u prosincu 2012., sedam dana nakon razrješenja starog i tri dana prije konstituiranja novog saziva Nadzornog odbora HRT-a, retroaktivno poništio napore bivše Uprave HRT-a da nastupi samostalno u pregovorima s Pay-TV (IPTV, kabelskim i satelitskim) operaterima o reemitiranju HRT-ovih programa na njihovim platformama. Umjesto izravnog nastupa, Radman je sve vratio na staro i obnovio ugovor o zastupanju s EBU-om (kojeg u Hrvatskoj zastupa ZAMP). Po procjeni na temelju Ugarkovićevih parametara, HRT je od Pay-TV operatera na ime reemitiranja programa u 2012. preko ZAMP-a naplatio samo 8,5 umjesto 45 milijuna kuna. U sljedeće tri godine (2013.-2015.) HRT po toj osnovi može naplatiti najviše 14 milijuna kuna, dok je po cjeniku napravljenom prije njegova dolaska mogao zaraditi više od 135 milijuna kuna", tvrdi Rajković.

U svom priopćenju Rajković dalje navodi kako je bivša uprava HRT-a željela kroz izravne pregovore s Pay-TV operaterima doći do podataka o najmanje 250 tisuća njihovih pretplatnika koji ne plaćaju RTV pristojbu. Kada bi HRT dobio tih novih 250 tisuća pretplatnika, blagajna HRT-a bi, prema Rajkoviću, svake godine bila bogatija za 240 milijuna kuna. S obzirom da je ugovor sa ZAMP-om potpisan na razdoblje od četiri godine (2012. - 2015.), HRT zbog Radmanove odluke propušta ostvariti 960 milijuna kuna prihoda, tvrdi Rajković.

"Drugim riječima, da se glavni ravnatelj HRT-a potrudio savjesno obaviti svoju obavezu i steći 250 tisuća novih obveznika RTV pristojbe, ta bi naknada istog trenutka mogla pasti s 80 na samo 66 kuna mjesečno! Alternativno, time bi se stvorila dostatna pričuva da se socijalno najugroženijim slojevima stanovništva zakonom omogući plaćanje višestruko niže pristojbe (od, naprimjer, 40 kuna). Sveukupno, na temelju Ugarkovićeva intervjua nije teško izračunati kako se potencijalna šteta od odluke glavnog ravnatelja da HRT prema Pay-TV operaterima zastupa ZAMP penje na čak 1,12 milijardi kuna ili otprilike jednogodišnjim prihodima od RTV pristojbe!", stoji u Rajkovićevom priopćenju.

Nadzorni odbor u blokadi

Rajković dalje tvrdi kako postoji osnovana sumnja da je Radman ovakvom odlukom prekršio odredbe Zakona o HRT-u i statuta HRT-a. Zbog toga je Rajković početkom veljače tražio od predsjednika NO-a Gotovca da sazove hitnu sjednicu na kojoj bi se raspravila ta točka dnevnog reda. Gotovac se, tvrdi Rajković, na taj zahtjev oglušio, a nakon toga nikad nije održana ni redovna sjednica, koja je tri puta sazivana i opozivana zbog čega nisu raspravljene ni brojne druge točke dnevnog reda koje su bitne za poslovanje HRT-a.

"Zaključno, u demokratskim zemljama poštovanje zakona i drugih propisa te jednakost svih pred zakonom moraju biti najviše vrednote. Tijekom mog mandata u Nadzornom odboru HRT-a dosljedno sam se pridržavao tih načela. Iz naprijed navedenog posve je očito kako nadzor zakonitosti rada i financijskog poslovanja Hrvatske radiotelevizije nikada nije bio potrebniji i važniji te da svaka njegova, makar koliko kratka, blokada može imati značajne negativne posljedice. Poštovat ću svaku odluku Hrvatskog sabora, tijela koje me je izabralo, s uvjerenjem da će i ono svojim djelovanjem poslati javnosti i svim zaposlenicima Hrvatske radiotelevizije istu poruku", poručuje Rajković.