Foto: Index, FAH

HRVATSKO gospodarstvo pada već dvanaesti kvartal zaredom, dok istovremeno javni dug divljački raste te će do kraja ove godine, prema prognozama Ministarstva financija, dosegnuti 268,5 milijardi kuna.

Prema tome, svaki građanin Hrvatske dužan je preko 63 tisuće kuna.

O kakvom intenzitetu rasta duga se radi najbolje pokazuje podatak da je Milanovićeva vlada u samo tri godine povećala javni dug za 70 milijardi kuna!

Od ove godine primjenjuje se nova ESA 2010 metodologija, prema kojoj u izračun duga ulaze i dugovi Hrvatskih autocesta i Autoceste Rijeka – Zagreb.

Primjenom nove metodologije, za razdoblje od 2010. do 2013. konsolidirani dug opće države u prosjeku je rastao za 27 do 29 milijardi kuna godišnje.

U 2012. iznosio je 212,9 milijardi kuna ili 64,4% BDP-a, a u 2013. godini 249,8 milijardi kuna ili 75,7% BDP-a, dok će ove godine sa procijenjenih više od 268 milijardi dug prijeći 80% BDP-a.

Za plaćanje kamata potreban rast BDP-a od 3%

Prema procjenama stručnjaka, samo da bi se plaćale kamate, Hrvatskoj je potreban rast BDP-a od 3% godišnje.

Prognoze rasta gospodarstva za sljedeće dvije godine nisu pretjerano optimistične, te se u optimističnim varijantama očekuje rast BDP-a od najviše 1,5%, što je dvostruko manje od potrebnog za servisiranje samo kamata, koje iznose oko milijardu kuna mjesečno, tako da Hrvatska ubrzano ide prema bankrotu.

Pogoršanje stanja javnih financija i izostanak gospodarskog rasta uz neprovođenje bilo kakvih konkretnijih mjera koje bi to stanje promijenile, moglo bi dovesti do rušenja kreditnog rejtinga, što će znatno poskupiti zaduživanje.

Zbog ekspanzivne politike Europske središnje banke, odnosno rezanja kamatnih stopa na rekordno nisku razinu, situacija što se tiče zaduživanja relativno je povoljna, no Hrvatska i u takvoj situaciji plaća znatno veće kamate u odnosu na zemlje EU, jer ima niski (smeće) kreditni rejting.

Veliki problem su i državna jamstva od 54 milijarde kuna, koje bi kao potencijalne obveze u budućnosti mogle ući u obuhvat opće države.