Foto: Arhiva

DJECI ne treba braniti medije nego ih treba naučiti kako ih sigurno koristiti, a medijski odgoj i obrazovanje treba uvesti na sve razine odgojno-obrazovnog sustava, poruke su sa današnje tematske sjednice "Medijska pismenost za sigurnost djece u svijetu medija i interneta" u organizaciji tri saborska odbora – za medije, za obrazovanje te za obitelj, mlade i sport.

Medijsku pismenost promatramo kao važno dječje pravo koje proizilazi iz Konvencije o pravima djeteta, rekla je pravobraniteljica za djecu Mila Jelavić koja je inicirala tematsku sjednicu.

Djeci, kaže Jelavić, treba osigurati dostupnost medija, omogućiti sigurno korištenje, pružiti kvalitetne medijske sadržaje, omogućiti im da sami stvaraju takve sadržaje na internetu i drugim medijima.

"I dostupnost i sigurnost u korištenju medija danas najviše ovise o obitelji, izuzetno vrijedan posao rade pojedine škole i učitelji, no da bi se djeca zaštitila dugoročno i djelotvorno nužno je da medijski odgoj dospije do svakog djeteta, a za to treba stručno utemeljen nastavni program ili kurikulum, te osposobljeni učitelji", poručila je.

No, napominje, u podizanju medijske pismenosti i djeca i roditelji trebaju stjecati nove vještine, a u taj se proces trebaju uključiti i brojni drugi subjekti.

"Hrvatska u medijskoj pismenosti debelo zaostaje", upozorava član Odbora za obrazovanje Gvozden Srećko Flego, koji poručuje da Hrvatska mora raditi što i drugi, jer u suprotnom iz naših će škola izlaziti medijski nepismeni ljudi. Barem bi škole, kaže, trebale biti mjesta obrazovanja i upoznavanja s novim tehnologijama.

Čak 93 posto djece u dobi od 11 do 18 godina ima profil na Facebooku, a gotovo ih polovica za vrijeme nastave pregledava statuse, svako peto dijete primalo je uvredljive poruke ili komentare putem Facebooka, upozoreno je na sjednici.

S druge strane, o medijskoj kulturi djeca imaju prilike slušati samo 45 minuta mjesečno, što nikako nije dovoljno, naglašava dr. Igor Kanižaj. Učitelji, kaže, žele pomoći, no ne znaju kako, jer većina nije imala priliku formalno se za to obrazovati.

Kanižaj smatra da od medijske pismenosti može profitirati cijelo društvo, te da na političkoj razini ne bi trebalo biti zapreka za uvrštavanje medijskog odgoja u obrazovni sustav, s obzirom da 62 posto građana smatra da to treba učiniti.