Screenshot: HRT4

U VEČERAŠNJEM predstavljanju predsjedničkih kandidata koje vodi Mirjana Posavec, gost na HRT-u 4 bio je Ivan Sinčić. Iznio je stajališta i planove koje želi provesti u slučaju pobjede na izborima, te naglasio važnost institucija u borbi protiv korupcije, ali i gospodarske krize.

Na pitanje o nedavnim natpisima i optužbama protiv don Ivana Grubišića, koji mu je kako je rekao ponudio suradnju ako mu "pokloni" svoj dio prikupljenih potpisa za kandidaturu, Sinčić je rekao da ga je to začudilo, osobito zato što se dogodilo tako kasno, u odnosu na datum kada se potpise već trebalo predati Državnom izbornom povjerenstvu.

"Par dana prije predavanja potpisa dobio sam poziv od suradnika gospodina Grubišića, ali nisam ni znao o čemu se radi. Našli smo se u jednom hotelu u centru Zagreba, i nije dugo trajalo. Prijedlog je bio da zajedno na izbore lansiramo samo Grubišića, a ja odustanem. Odbio sam taj prijedlog, a kasnije sam sa svojim timom odlučio na ustrajemo na tome da s nikim ne surađujemo", rekao je i dodao da je dobio ponudu za suradnju nakon izbora, jer im je dio programa sličan.

"Možda bi i pristao, ali nakon cijele medijske izloženosti, naravno da više ne želim surađivati s njim", rekao je Sinčić.

Sinčić je kao 24-godišnji student na prvoj godini diplomskog studija pričao i iz prve ruke o problemima hrvatskih studenata.

"Studente prije svega muči jedno veliko beznađe. Smatraju da je ostanak u ovoj zemlji čisti gubitak, i da troše život i sreću na premalo plaćen posao i korumpirane političare, a vani mogu dobiti više.

Društvo dakle s jedne strane ulaže u mlade ljude i studente, a drugom rukom ih ubija da traže sreću negdje vani", rekao je za HRT 4.

"Institucije rade ili loše, ili ne rade uopće!"

Sinčić tvrdi da je jedan od najvećih uzroka problema i siromaštva u zemlji loš rad institucija koje rade loše ili ne rade uopće.

"Protiv mnogih ljudi su već podignute kaznene prijave, koje sjede u ladicama u DORH-u, no ništa se ne poduzima, osobito u pogledu pretvorbe i privatizacije, i onoga što su radili ljudi koji su tada bili direktori. To sve institucije trebaju detaljno obraditi, ali one su pristrane i ne rade ništa", zaključio je.

Na pitanje smatra li da je potrebno uvesti red u zakone kako bi institucije bolje odrađivale svoj posao, Sinčić je rekao kako su zakoni dobri, ali se ne provode.

"Kada bi se već po sadašnjim zakonima postupalo, riješila bi se većina problema. Naše pravosuđe je "krivosuđe" i "krađosuđe". Treba zaposliti nove ljude koji će obaviti posao i nisu u sukobu interesa, a predsjednik je tu da bdije nad Hrvatskom i pazi da te institucije funkcioniraju", rekao je i dodao da prema tome nije potrebno ni dirati u Ustav i njegove promjene.

Kao drugi veliki problem države vidi hrvatski monetarni sustav, za koji smatra da je jedna velika "mjenjačnica".

"Poslovna banka posudi novac vani i zamijeni ga u centralnoj banci za kune, a zatim ga plasira domaćoj banci koja daje kredite. Dakle, izgubio se proces primarne uloge središnje banke. Ona isključivo vrši razmjenu deviza u kune, i kuna u devize. Novac koji se daje u kredit više uopće nije nečija štednja, i dug se samo nagomilava dok šteti realnom sektoru i "mrvi" obitelj", rekao je.

"Ništa nije nemoguće, samo nam treba politička volja"

Smatra da, iako su procesi rješavanja nagomilanih problema dugi, ništa nije nemoguće.

"Kritičari samo govore da neke stvari nisu moguće, a to su govorili i za moju kandidaturu. Postoje točni podaci gdje je novac naših građana ukraden tijekom pretvorbe i privatizacije i sve što je potrebno je politička volja da se to razriješi", kaže Sinčić.

U programu bi se više borio i za dodatna ulaganja u obranu.

"Hrvatska vojska je u rasulu i devastaciji. Zrakoplovi nam padaju s neba, a zastarjela flota se raspada", dodao je.

Žestoki je protivnik organizacija NATO i Europske unije, i jasno daje do znanja da Hrvatsku u njima ne vidi. Kaže kako je to jer smo kao mala zemlja izloženi svim potencijalnim krahovima ili sukobima koji bi se mogli dogoditi u tim međunarodnim organizacijama.

"Potpuno je jasno da mnoge države EU imaju bolje institucije od nas. Ali, upravo politika unije nam je nametnula 1994. godinu kada smo centralnu banku pretvorili u prije spomenutu "mjenjačnicu" i od tada propada hrvatska ekonomija. To nije nikakva unija naroda i kultura, to je unija banaka i birokrata. Takav model je za nas veoma loš, a to će se zasigurno brzo i pokazati", izrazio je svoj skepticizam Sinčić.

"Mi ni nemamo vanjsku politiku, to je čisti ulizivački odnos"

U pogledu hrvatske vanjske politike Sinčić smatra da je kao država uopće i nemamo, i da smo ovisni o naredbama razvijenih zemalja s kojima surađujemo.

"To je jedan ulizivački odnos. Ja se smijem kad ministri medijima kažu "Konzultirat ću se sa svojim savjetnicima", što u prijevodu znači "Vezat ćemo konja tamo gdje nam oni kažu", a to je sramota", utvrdio je.

Nije htio otkriti moguće kandidate za svoje savjetnike za vanjsku politiku, no smatra da bi želja Srbije da se pridruži Europskoj uniji bila prilika da se riješe problemi koji su dugo prisutni, ali se ne rješavaju. Među njima je naveo granične probleme, i teškoće u dobivanju svih informacija o nestalim braniteljima tijekom rata.

Smatra i da predsjedniku ne treba ured za bivšeg predsjednika, jer kod nas on nema nikakvu ulogu, kao recimo u SAD-u.

"Naši bivši predsjednici nisu ništa napravili ni tijekom svojeg mandata, pa zašto bi onda ostali? Mesić je cijelo vrijeme pričao viceve, a Josipović je bio fikus", rekao je.

"Želim Hrvatsku u kojoj ljudi ne moraju ni razmišljati o pobačaju"

Stajalište o pobačaju, koje je jednom prilikom prije izrazio, potvrdio je i ovog puta:

"Ja se borim za Hrvatsku u kojoj obitelji neće morati razmišljati o njemu, zbog siromaštva, i pitati se mogu li si priuštiti još jedno dijete", rekao je.

Smatra kako bi predsjednika i dalje trebalo birati na ovaj način, od strane građana, ali da bi trebalo znatnije postrožiti način nadgledanja izbora.

"Potrebno je i "pročistiti duhove" s popisa birača, i provoditi bolju kontrolu nad samim izbornim procesom", rekao je najmlađi predsjednički kandidat, koji se ne vidi na Pantovčaku u fizičkom smislu, jer kako kaže, samo u svojem stanu može ostati u dodiru sa stvarnim životom i potrebama ljudi.

"Ljudi dobro reagiraju na mene i prilaze mi, i to raduje i mene i moje suradnike", rekao je.