Ilustracija: Guliver image/Getty images

ŠVICARSKI ministar obrane ocijenio je "nezamislivim" da sporazumi koje je njegova zemlja sklopila s Europskom unijom budu poništeni zbog referenduma o ograničavanju useljavanja, kazavši da su prijetnje Europske komisije da će uzvratiti pretjerane.

Na referendumu 9. veljače 50,3 posto švicarskih glasača glasovalo je za ograničavanje useljavanja iz zemalja članica Europske unije, što je protivno ugovorima koje Švicarska ima s EU-om.

Odnosi EU-a sa Švicarskom regulirani su nizom uzajamno isprepletenih ugovora i kršenje jednog od tih ugovora može povući za sobom poništavanje svih.

"I Europskoj uniji i Švicarskoj u interesu je da se pronađu razumna rješenja", rekao je Ueli Maurer, član desne Švicarske narodne stranke (SVP) koja je predvodila tu inicijativu, u razgovoru za list Schweiz am Sonntag.

"Nezamislivo je da bilateralni ugovori budu poništeni, bilo da to učini Švicarska ili EU. Obje strane imaju od njih koristi."

Maurer ne očekuje veći napredak po tom pitanju prije izbora za Europski parlament u svibnju, ali nakon toga očekuje "konstruktivne" razgovore.

Predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso upozorio je da će ta švicarska odluka imati "ozbiljne posljedice" za švicarske odnose s EU-om.

Premda nije izravno spomenuo nikakve posebne sankcije, Barroso je dao do znanja da bi Švicarci mogli izgubiti pravo na život i rad u EU, uključujući u susjednoj Njemačkoj, Francuskoj i Italiji, a sa zaprekama bi se mogle susresti i švicarske tvrtke koje su toga itekako svjesne.

"S obzirom na reciprocitet, nije u redu da švicarski građani imaju neograničenu slobodu kretanja u Europskoj uniji", rekao je. "Nije pravedno da jedna zemlja ima sve te pogodnosti, a ne želi ih u jednakoj mjeri omogućiti partnerima", dodao je, istaknuvši da će se EU boriti za zaštitu slobode kretanja ljudi i radnika jer je to jedna od temeljnih europskih vrijednosti.

Po podacima EK, oko 430.000 Švicaraca živi u EU, a u Švicarskoj živi više od milijun građana EU-a i još ih 230.000 prelazi granicu svaki dan radi posla. Švicarska ima osam milijuna stanovnika, od čega su četvrtina stranci.

Bruxelles je već suspendirao pregovore o sudjelovanju Švicarske u europskom istraživačkom programu Horizon 2020 i u programu razmjene studenata Erasmus.

Drugi europski čelnici blaže su reagirali na odluku švicarskih birača od Europske komisije. Njemačka kancelarka Angela Merkel upozorila je protiv poduzimanja oštrih mjera, kazavši da je Europi u interesu da pričeka i vidi kako će Švicarska provesti rezultat referenduma.

Švicarska vlada objavila je da će do kraja lipnja pripremiti plan provedbe odluke u cilju izrade zakona do kraja godine. Odluka mora biti provedena u djelo u roku tri godine.

Nakon što je Švicarska na referendumu odbila članstvo u Europskom gospodarskom prostoru (EEA) 1992., EU i Švicarska dogovorili su i 1999. potpisali sedam sektorskih ugovora: o slobodi kretanja ljudi, uklanjanju tehničkih barijera za trgovinu, javnim nabavama, poljoprivredi, cestovnom i željezničkom prometu te ugovor o pristupanju Švicarske istraživačkim programima EU-a.

Švicarci su nevoljko potpisali sporazum o slobodi kretanja, ali su na njega pristali jer su zauzvrat drugim sporazumima dobili pogodnosti na drugoj strani. Upravo zato da sporazum o slobodi kretanja ne padne na nekom referendumu u Švicarskoj, Unija je inzistirala i postigla da svi sporazumi budu jedan paket pa ako padne jedan od elemenata toga paketa onda pada i cijeli paket. Stoga u svim tim sporazumima postoji sigurnosna klauzula, nazvana "giljotina", koja predviđa da padne cijeli paket ako padne jedan od sporazuma.

Švicarska i EU trebali su potpisati protokol na sporazum o slobodi kretanja kako bi se on prilagodio ulasku Hrvatske u EU. Švicarska bi pri tome zadržala pravo koje imaju ostale članice, a to je ograničavanje pristupa hrvatskim radnicima do najviše sedam godina nakon ulaska u članstvo.

Bern je odlučio da zbog rezultata referenduma nije u mogućnosti potpisati taj protokol "u njegovu sadašnjem obliku". Hrvatska bi tako mogla ostati i bez tih kvota.

Taj bi se problem mogao riješiti prije nego što se referendumska odluka počne provoditi. Švicarska vlada ima tri godine da referendumsku odluku provede u djelo. Za vrijeme toga trogodišnjeg razdoblja mogao bi se ispregovarati novi sporazum kojim bi se na neki način zaobišli rezultati referenduma.

EU i Švicarska povezani su s više od stotinu bilateralnih ugovora.