Foto: Hina

BEOGRAD i Priština u ponedjeljak će u Bruxellesu, poslije skoro jednogodišnje pauze, nastaviti dijalog o normalizaciji odnosa kojem je pokrovitelj Eurpska unija.

Zastoj u dijalogu uslijedio je nakon kosovskih izbora i dugotrajnog usuglašavanja o formiranju vlasti u Prištini, a susret u Bruxellesu bit će prilika da srbijanski premijer Aleksandar Vučić i njegov kosovski kolega Isa Mustafa prvi put sjednu za isti stol.

Također, prvi put će razgovorima posredovati šefica europske diplomacije Federica Mogherini, nakon što je njezina prethodnica Catherine Ashton u travnju 2013. godine uspjela ishoditi potpisivanje tzv. bruxelleskog sporazuma Beograda i Prištine i potaknuti političko približavanje dviju strana.

Kako se očekuje, na dnevnom redu novog kruga pregovora bit će dvije ključne teme preostale iz poslednje serije razgovora u Bruxellesu prošle godine - pravosuđe na sjeveru Kosova, te formiranje zajednice srpskih općina.

Nastavak dijaloga slijedi u ozračju pogoršanih odnosa Beograda i Prištine izazvanih odlukom kosovskog premijera Ise Mustafe da zbog smijeni jednog od trojice Srba u vladi - ministra za povratak Aleksandra Jablanovića, čiju su ostavku prosvjedima tražili pokret Samoodređenje i njegove pristaše zbog Jablanovićevih uvreda mještana Đakovice.

Od Jablanovića je zbog tog incidenta zatražena isprika, koju je on par dana kasnije i uputio Đakovčanima, ali ga je kosovski premijer, pod pritiskom opotrbe i nasilja na ulicama, smijenio. Srpski predstavnici su uzvratili zamrzavanjem sudjelovanja u kosovskoj vladi i drugim institucijama.

Radio-televizija Srbije uoči nastavka dijaloga ocjenjuje kako kosovsko izaslanstvo na čelu s premijerom Isom Mustafom “neće imati široku slobodu odlučivanja ili postizanja kompromisa, jer ih u Prištini čeka ratoborna oporba koja crta linije ispod kojih se ne može”.

“Moć kosovske vlasti je sada toliko oslabljena da neće uspjeti baš ništa uraditi, a da ne razmisli o tome kako će se to odvijati kad se oni vrate na Kosovo”, izjavio je za RTS prištinski analitičar Behljulj Beqaj.

S druge strane, pred Beogradom je da riješi i problem sudjelovanja Srba u kosovskim institucijama.

“Mislim da to više opterećuje i treba brinuti srpsku stranu jer je važno da Beograd ima koaliciju s kojom može surađivati u kosovskim instutucijama. Važno je da dođe do dogovora o vraćanju u kosovske institucije”, ocijenio je direktor Foruma za etničke odnose u Beogradu Nenad Đurđević.

Beograd je ranije najavio da će u Bruxellesu otvoriti i pitanje imovine, poglavito vlasništva nad rudarskim kombinatom “Trepča” koji je Priština zakonom jednostrano htjela proglasiti kosovskim javnim poduzećem i državnim vlasništvom.

Politički analitičar Dušan Janjić očekuje da će u Bruxellesu biti postignut politički dogovor za rješavanje krize na Kosovu i da srpska strana neće ustrajavati u bojkotu institucija.

“Mislim da će se naći druga riješenja za krizu koja je izazvana i političkim neredima u Prištini i smjenom ministra Jablanovića”, rekao je Janjić za RTS.

On je istaknuo da bi bojkot bio samo “pucanj u nogu interesima srpske zajednice” na Kosovu, uz ogromnu političku štetu koja nosi i rizik od nametanja rješenja.

Primjena bruxelleskog sporazuma jedan je od uvjeta koji stoje pred Beogradom u procesu eurointegracija i u znatnoj će mjeri utjecati na otvaranje pregovaračkih poglavlja, budući je Kosovo stavljeno u poglavlje 35 koje će kao “ostala pitanja” pratiti cijeli pregovarački proces Europske unije i Srbije.