Foto: Hina

UKRAJINSKI vojnici su se u ponedjeljak našli u okruženju proruskih pobunjenika nakon pokušaja da vrate nadzor nad graničnom postajom Izvarino, blizu Luhanska, čime se na istoku Ukrajine nastavio rat za kontrolu granice s Rusijom.

Proruski pobunjenici, koji ne prihvaćaju vlast Kijeva i koji su proglasili neovisnost dviju pokrajina na istoku zemlje, zauzeli su od 5. lipnja nekoliko graničnih postaja prema Rusiji, a od petka kontroliraju Izvarino, pedesetak kilometara od Luhanska, uporišta separatista.

"Ukrajinci su računali da će munjevitom akcijom vratiti kontrolu nad Izvarinom. No stvari su pošle drugim smjerom. Sada nemaju nikakva izgleda da se odande izvuku: našli su se u okruženju, nemaju više vode ni hrane", rekao je u ponedjeljak za AFP mjesni vođa pobunjenika Aleksandr (54) koji za sebe kaže da je zapovjednik snaga u Krasnodonu, blizu Izvarina.

U Luhansku, prijestolnici samoproglašene pobunjeničke "Narodne republike Luhanska", glasnogovornik separatista Vladimir Inogorodski zadovoljan je razvojem situacije: "Danas kontroliramo dvjestotinjak kilometara granice s Rusijom, ili gotovo polovicu njezine ukupne dužine", rekao je za AFP.

Inogorodski je kazao da "iz Rusije stiže samo humanitarna pomoć, hrana i lijekovi, a ne vojna pomoć", suprotno onome što tvrde vlasti u Kijevu i zapadne zemlje.

Ukrajinske vlasti optužuju Rusiju da preko te granice šalje kamione s naoružanim ljudima i s vojnom opremom, pa i blindirana vozila, kako bi pomogla separatistima.

Premda su se sve donedavno ukrajinski graničari redovito sukobljavali s tim konvojima iz Rusije, Kijev danas više nema nikakvu mogućnost da spriječi njihov prolaz.

Nakon zauzimanja postaje u Izvarinu, pobunjenici su znatno povećali svoju prednost i čini se da pobjeđuju u ratu za nadzor granice s Rusijom.

Od početka oružanog sukoba na istoku Ukrajine pobunjenici su izveli više napada na granične postaje ne bi li osigurali slobodan promet prema Rusiji.

EU podupire ukrajinski mirovni plan, poziva Rusiju da ga podrži

Ministri vanjskih poslova zemalja članica EU-a podržali su u ponedjeljak na sastanku u Luksemburgu mirovni plan ukrajinskog predsjednika Petra Porešenka te najavili mogućnost oštrijih sankcija protiv Rusije u slučaju daljnje eskalacije sukoba u istočnoj Ukrajini.

Ministri u svojim zaključcima podsjećaju da EU radi na pripremi mogućih ciljanih mjera "tako da se mogu poduzeti daljnji koraci ako to situacija u istočnoj Ukrajini bude zahtijevala".

"Europska unija podržava mirovni plan kao veliku priliku za smanjenje napetosti i pohvaljuje odlučno djelovanje predsjednika Porošenka u pravcu mira i stabilnosti od njegove inauguracije", ističu ministri.

Ministri također podsjećaju na namjeru Europske komisije da se uključi u političke razgovore s Ukrajinom i Rusijom o provedbi sporazuma o pridruživanju Ukrajine, koji će biti potpisan u petak kako bi se razbili neopravdani strahovi Rusije da je to protiv njezinih interesa.

Hrvatska ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić rekla je da je to korak u pravom smjeru.

"To je prvi put da se govori o trilateralnim razgovorima i mislim da je to korak u pravom smjeru", rekla je ministrica Pusić.

Ukrajinski ministar vanjskih poslova Pavlo Klinkin, koji je nazočio jednom dijelu sastanka europskih ministara, izrazio je zadovoljstvo njihovom potporom.

"Ministri 28 zemalja članica dali su bezuvjetnu potporu mirovnom planu. Ta gesta solidarnosti za nas je iznimno važna", rekao je Klinkin, dodajući kako očekuje da se i Rusija uključi u provedbu mirovnog plana.

Europska unija je pozvala Rusiju da podrži mirovni plan i donese učinkovite mjere kako bi se prekinuo dolazak ilegalnih boraca, oružja i opreme preko granice u Ukrajinu te da iskoristi svoj utjecaj na separatiste kako bi se zaustavilo nasilje i položilo oružje. EU također poziva Moskvu da se suzdrži od ponovnog gomilanja snaga na granici s Ukrajinom.

Britanski ministar vanjskih poslova William Hague upozorio je ruskog predsjednika Vladimira Putina da je EU spremna za uvođenje daljnjih sankcija ako se situacija bude pogoršavala.

"Putin ne bi trebao sumnjati u to da je EU spremena uvesti sankcije", rekao je Hague.

Ukrajinski separatisti pristali na prekid vatre do 27. lipnja

Separatistički čelnici u dva glavna područja na istoku Ukrajine pristali su na prekid vatre u sukobu s ukrajinskim snagama do 27. lipnja, rekao je u ponedjeljak jedan od njih, Aleksander Borodaj.

Govoreći nakon sastanka "kontaktne skupine" koja uključuje bivšeg ukrajinskog predsjednika, moskovskog veleposlanika u Kijevu i predstavnika OESS-a Borodaj je rekao:

"Konzultacije su okončane s tim da su se vlasti Republika Luhanska i Donjecka suglasile sa svoje strane održavati prekid vatre do 27."

Ovo primirje će se održavati paralelno s jednostranim prekidom vatre ukrajinske vojske koje je u petak proglasio predsjednik Petro Porošenko kao dio mirovnog plana za okončanje pobune proruskih separatista na istoku Ukrajine na kojem se govori ruski.

"Dogovorili smo dvostrani prekid vatre do 10 sati ujutro 27. lipnja...jedan od ključnih problema je riješen", rekao je bivši predsjednik Leonid Kučma koji je sudjelovao u razgovorima.

Mada je Porošenko objavio prekid vatre prošloga petka Kijev je izvijestio o nizu napada na ukrajinsku vojsku i granične prijelaze tijekom vikenda.

Objava u petak Borodaja, samozvanog premijera tzv. Donjecke Narodne Republike dolazi na kraju prvog dana bez nasilja posljednjih tjedana na istoku.

Stotine ljudi ubijeno je i ranjeno u Ukrajini od izbijanja pobune na industrijskom istoku u travnju nakon zbacivanja u veljači predsjednika Viktora Janukoviča kojega je podržavala Moskva i potonje ruske aneksije Krima.

Među njima je i 150 ukrajinskih vojnika i stotine pobunjenika i građana u najgorim borbama otkako je Ukrajina stekla neovisnost od Sovjetskog Saveza 1992.

Porošenko odbija izravni dijalog s pobunjeničkim vođama unatoč poticaju Moskve pa konzultacije u ponedjeljak izgledaju kao pokušaj da se donekle udovolji ruskim zahtjevima.

Ukrajina traži pomoć od Merkel i EU za okončanje pobune

Ukrajina je zatražila u ponedjeljak od svojih zapadnih saveznika, u prvom redu njemačke kancelarke Angele Merkel, da ulože veće napore u pomoć okončanju proruske pobune na istoku zemlje, gdje se unatoč jednostranom prekidu vatre nastavljaju sukobi.

Rusija, koju su zapadne zemlje više puta optužile da želi destabilizirati zemlju naoružavajući pobunjenike, inzistira da se poštuje trajno primirje radi pokretanja dijaloga između vlasti Kijeva i separatista u sklopu mirovnog plana, što načelno podržava Moskva.

Taj plan je europskim ministrima vanjskih poslova u ponedjeljak u Luxembourgu predstavio ukrajinski ministar vanjskih poslova Pavlo Klimkin.

Ukrajina, bivša sovjetska republika treba u petak potpisati posljednje poglavlje povijesnog sporazuma o pridruživanju Europskoj uniji što ju udaljava od ruskog okrilja.

Od travnja istok zemlje je zahvaćen žestokim sukobima između vojske i pobunjenika koji su proglasili neovisnost dviju regija.

"Uplitanje Angele Merkel i drugi svjetkih čelnika je ključno za rješenje sukoba na istoku zemlje", rekao je ukrajinski predsjednik Petro Porošenko, stoji u priopćenju predsjedništva nakon telefonskog razgovora s kancelarkom Merkel u nedjelju. Od travnja je najmanje 375 ljudi ubijeno u sukobima.

Njemačka kancelarka je potvrdila solidarnost s mirovnim planom Petra Porošenka i rekla da je spremna poduzeti sve što je u njezinoj moći za poticanje multilateralnog dijaloga.

U nedjelju su kancelarka Merkel i francuski predsjednik Francois Hollande pozvali ruskog predsjednika Vladimira Putin da podrži pregovore u Ukrajini.