Foto: freeimages.com

PREMA procjeni Državnog zavoda za statistiku proizvodnja glavnih ranih usjeva u Hrvatskoj – pšenice, ječma, zobi i uljane repice pokazuje dobre rezultate u 2015. godini.

Očekivani prirod pšenice od 5,9 t/ha, druge po važnosti žitarice u RH (prema zasijanim površinama i vrijednosti proizvodnje), najveći je u posljednjih 10 godina. Ovim rezultatom Hrvatska je preskočila vlastiti prosjek od 4,9 t/ha te EU28 prosjek od 5,3 t/ha. Premda u posljednjih deset godina s najmanjom žetvenom površinom od 138 tisuća ha koja je posljedica nepovoljnih uvjeta u vrijeme jesenske sjetve, ukupan prirod od 814 tisuća tona u 2015. godini na razini je prosječne godišnje proizvodnje, navodi se u analizi HGK.

Slične rezultate nalazimo i kod ječma – prirod od 4,8 t/ha iznad je desetogodišnjega prosječnog priroda od 3,9 t/ha, ali i EU28 prosjeka od 4,4 t/ha. Proizvodnja od 211 tisuća tona na razini je prosječne godišnje proizvodnje. Kod uljane repice, prosječan prirod od 3 t/ha na razini je prošlogodišnjeg te najbolji u posljednjih deset godina. Proizvodnja od 66 tisuća tona za 35 % je veća u odnosu na desetogodišnji prosjek, no zbog manje zasijane površine, niža za nešto više od 7 % u odnosu na lanjske rezultate.

Proizvodnja pšenice pada

Ove godine požeto je najmanje pšenice u usporedbi s proizvodnjom u posljednjih deset godina, što znači da je na površini RH od 138.000 ha uz prosječan prinos od 5,9 t/ha ostvarena proizvodnja od 814.000 tona. Prijašnjih godina proizvodnja se kretala od 900 do 1.000.000 tona, a površine zasijane krušaricama od 150 do 180.000 hektara. Proizvodnja pšenice unatoč tradiciji, povoljnim klimatskim i pedološkim uvjetima i dalje ima tendenciju pada proizvodnje. Otkup pšenice roda 2015. godine obavljao se prema tržnom modelu uz primjenu Kodeksa za otkup žitarica i uljarica koji je donijelo Ministarstvo poljoprivrede u studenom 2014. godine. Kodeks je preporuka proizvođačima za proizvodnju kvalitetne robe koja će biti konkurentna na tržištu EU.

Prinosi ovogodišnje žetve pšenice, od 5,9 t/ha, odlični su u usporedbi s prijašnjim godinama, s tim da je kvaliteta pšenice nešto slabija. Primjenom kodeksa, veliki postotak pšenice, zbog slabe kvalitete, svrstan je u najslabiji platni razred, što upućuje na to da se u narednom razdoblju mora posvetiti veća briga kvaliteti i smanjiti u jesenjoj sjetvi učešće necertificiranog sjemena, odnosno pšenice „tavanuše“, koja znatno smanjuje kvalitetu te je uzročnik pojave određenih bolesti pšenice (smrdljiva snijet).

Potrebe mlinsko-pekarske industrije Hrvatske iznose cca 500.000 tona pšenice, za potrebe sjemenske proizvodnje 60.000 tona, dok ostatak proizvodnje ide za potrebe domaćeg i inozemnog tržišta.

Raste interes za proizvodnju pivarskog ječma

Interes za proizvodnju pivarskog ječma i dalje raste. Proizvođači pivarskog ječma s tvrtkom Slavonija-Slad d. o. o. Nova Gradiška ugovaraju proizvodnju prema poznatim načelima, s time da samo kvalitetna proizvodnja za potrebe pivarske industrije može naći svoga kupca. Cijena pivarskog ječma formira se na osnovu visine otkupne cijene pšenice i obično je uvećana za 20-30 % ovisno o njenoj kvaliteti.

Istovremeno proizvodnja stočnog ječma, zbog smanjenoga stočnog fonda i proizvodnje u industriji stočne hrane, ima tendenciju pada, pa tako gledajući prosjek pod žetvenim površinama ječma za obje vrste imamo privid stagnacije, no gledajući financijski efekt, interes za pivarskim ječmom raste iz godine u godinu i standardno zauzima mjesto u plodoredu oraničnih površina.

Uljana repica nekoliko godina prema opsegu proizvodnje varira, a trenutno ima tendenciju rasta. To je osobito izraženo u 2015. godini i ugovorenim površinama za 2016. godinu jer dobre klimatske prilike, dobra otkupna cijena te pravovremena isplata od strane prerađivača i otkupljivača uljarica daju garanciju za još veću proizvodnju u razdobljima koja slijede.