ZARAZA koronavirusom u Africi pojavila se 28. siječnja kada je zabilježen prvi slučaj covida-19. Radilo se Talijanu koji je iz poslovnih razloga posjetio taj kontinent.

Kako je u Africi rastao broj uvezenih slučajeva, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) počela je na konferencijama za novinare upozoravati na moguću krizu na tom kontinentu zbog vrlo slabog zdravstvenog sustava.

Melinda Gates je u travnju u intervjuu za CNN otišla i korak dalje te predvidjela da će na afričkim ulicama biti tijela žrtava.

No gotovo pet mjeseci kasnije diljem Afrike još se nije ostvario nijedan katastrofalni scenarij.

"Afričke vlasti su djelovale koordinirano“, rekao je liječnik John Nkengasong, voditelj afričkog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti.

Nkengasong je dodao kako su za slabo širenje pandemije zaslužni i čelnici afričkih zemalja koji su uveli mjere ograničenja. Južnoafrička Republika vrlo je rano zatvorila granice, a rad škola je obustavila sredinom ožujka, prije nego što je imala 100 zabilježenih slučajeva zaraze.

Zdravstveni stručnjaci smatraju da je stanovnicima Afrike pomoglo i dugogodišnje iskustvo s bolestima poput ebole i žute groznice, piše CNN.

Loša prometna struktura i mlado stanovništvo

No Humphrey Karamagi, vođa tima za analizu podataka WHO-a za afričku regiju, i skupina vodećih afričkih znanstvenika vjeruju da su socijalni i ekološki čimbenici igrali vrlo važnu ulogu.

"Očekujemo niže razine zaraze u Africi i mislimo da će smrtnost biti manja nego u drugim zemljama“, rekao je Karamagi.

Ova njegova procjena temelji se na modelu širenja koronavirusa u Africi koji je krajem svibnja objavljen u časopisu BMJ Global Health. Prema tom modelu, jedan od ključnih faktora je relativno slabo kretanje stanovništva na području cijelog kontinenta. Virus se slabije širi na područjima sa slabo razvijenom cestovnom mrežom i uglavnom ruralnom populacijom, što je česta situacija u Africi.

Klimatski čimbenici, poput vremenskih prilika i oborina, također mogu utjecati na širenje virusa.

Model ukazuje na još jednu važnu prednost afričkog kontinenta pri borbi s covidom-19 – sastav stanovništva. Više od 70% stanovnika subsaharske Afrike mlađe je od 30 godina, a na ostalim kontinentima covid-19 izazvao je najveće probleme starijem stanovništvu.

Nepredvidiv virus

No koronavirus je vrlo nepredvidiv. Primjerice, Japan ima jednu od najstarijih svjetskih populacija, ali ipak nije imao toliko smrtnih slučajeva kao SAD ili Italija. U Brazilu je vruće i vlažno, a svejedno je postao epicentar zaraze.

"Ne radi se o jednom pojedinačnom faktoru, već o tome na koji način ovi faktori zajedno stvaraju obrazac koji vidimo u nekoj zemlji", rekao je Karamagi.

Prošloga tjedna WHO je objavio da se ukupan broj zabilježenih slučajeva zaraze u Africi udvostručio u manje od 20 dana. No dodao je kako za sada na većem dijelu kontinenta još uvijek nema dokaza o eksponencijalnom porastu teških slučajeva ili porastu broja smrtnih slučajeva.