NA ODJELU posteljine u najvećoj danskoj trgovini IKEA-e, šef osiguranja Torben Mortensen prolazi pored redova izloženih kreveta i opisuje njihovu moguću namjenu koja nema veze s maloprodajom - hitno zbrinjavanje ljudi. U slučaju nestanka struje, poplava ili napada na ključnu infrastrukturu, IKEA bi svoje trgovine mogla pretvoriti u privremena skloništa ili čak improvizirane bolnice, piše Reuters.

Restorani bi osiguravali obroke, generatori bi održavali rad zgrada, a dodatni kreveti sklapali bi se izravno iz paketa s polica skladišta. Ta ideja dio je šire promjene u pristupu sigurnosti u Europi. Vlade se sve više oslanjaju na privatne tvrtke koje mogu pomoći društvu da funkcionira tijekom krize i ne uzdaju se isključivo u oružane snage i hitne službe.

Pojačane pripreme zbog hibridnih prijetnji

Ovi napori ubrzani su zbog niza incidenata, od sabotaža do kibernetičkih napada, koje europski dužnosnici povezuju s ruskim hibridnim ratovanjem. Danska obavještajna služba upozorava da bi Rusija u idućim mjesecima mogla pojačati takve aktivnosti protiv članica NATO-a i drugih zapadnih država. Moskva te tvrdnje odbacuje.

"Želimo biti dobar susjed i tvrtka koja može podržati društvo u slučaju krize", rekao je Mortensen. Europska unija potiče države članice na tješnju suradnju s poslovnim sektorom kroz svoju Strategiju pripravnosti, koja je pokrenuta u ožujku 2025. godine.

IKEA je dio danske Korporativne koalicije za pripravnost na krize. To je mreža koja popisuje resurse privatnih tvrtki - od kreveta i zaliha hrane do kamiona i stručnog osoblja. "IKEA je odličan primjer jer je se nitko ne bi automatski sjetio kao kriznog resursa. A njezina trgovina ima prostor, robu, restorane i generatore", izjavila je Maja Broloes, izvršna direktorica mreže.

Koncept nije samo teorijski. Tijekom katastrofalnih poplava u španjolskoj Valenciji u listopadu 2024., IKEA je jednu od svojih trgovina pretvorila u sklonište za više od 600 ljudi. Iz tvrtke su poručili da nemaju globalni program pripravnosti i da se takvi dogovori sklapaju na razini pojedinih država.

Poslovanje kao podrška sustavu

I drugi danski trgovci pripremaju se za izvanredne situacije. Salling Group, najveći danski lanac supermarketa, otvara prvu od 51 trgovine projektirane da mogu raditi do 48 sati bez struje ili interneta. Ovakav pristup širi se i izvan Danske.

Estonija zakonom obvezuje 300 tvrtki da održavaju ključne usluge tijekom krize, dok Finska ima mrežu vlasti, nevladinih organizacija i tvrtki odgovornih za sigurnost opskrbe. U Poljskoj su neke tvrtke zakonski dužne u kriznim situacijama staviti svoja vozila, strojeve i imovinu na raspolaganje vojsci.

Danska mreža uključuje više od 200 tvrtki koje zapošljavaju preko 300.000 ljudi, od trgovaca i građevinskih tvrtki do telekomunikacijskih operatera. "Ako nastupi kriza, vlasti će imati jedno mjesto gdje mogu zatražiti pomoć, a mi ćemo pronaći tvrtke koje mogu uskočiti", rekla je Broloes.

Dodala je da se uz potporu države uspostavlja sustav naknada, a povrat troškova određivat će se od slučaja do slučaja. Ova dobrovoljna mreža sudjelovala je u vježbama pripravnosti s državnim tijelima, ali se još nije suočila s velikom krizom u stvarnosti.

Ipak, već postoji primjer kako bi danska IKEA mogla funkcionirati kao sklonište. U prosincu 2021. snježna oluja zarobila je šestero kupaca i dvadesetak zaposlenika preko noći u trgovini u Aalborgu, pa su morali spavati u izložbenim krevetima. Do sljedećeg jutra, osoblje je promijenilo posteljinu i otvorilo trgovinu za kupce.