OPĆINSKI sud u Zagrebu donio je skandalozno rješenje kojim portal H-alter i novinarka Jelena Jindra ne smiju više objavljivati članke o Poliklinici za zaštitu djece i njenoj šefici, dr. Gordani Buljan Flander.

O toj smo temi porazgovarali s odvjetnicom za medijsko pravo, Vesnom Alaburić. Smatra da je takvo što dosad nezabilježeno u hrvatskoj sudskoj praksi. 

Alaburić smatra da je ovakva odluka dosad nezabilježena u hrvatskoj sudskoj praksi

"Rješenje kojim se nakladniku portala H-Alter zabranjuje objavljivanje bilo kakve informacije o Gordani Buljan Flander i poliklinici kojom rukovodi predstavlja dosad nezabilježeno, najveće ograničenje slobode medija u našoj zemlji. Nikad u povijesti hrvatskog sudovanja, koliko je meni poznato, jednom mediju nije bilo zabranjeno objavljivati bilo kakve priloge o nekom pojedincu ili nekoj instituciji", svjedoči iskusna poznavateljica medijskog zakonodavstva. 

Izdvojila je nekoliko zamjerki na tu zabranu bez presedana.

"Prvo, apsolutna, neselektivna zabrana objavljivanja bilo kakve informacije o nekom pravnom subjektu, bez obzira na istinitost i javni interes, predstavlja dokidanje medijskih sloboda. Zato je ta zabrana protivna temeljnim pravnim načelima zaštite slobode izražavanja i nikako se ne može opravdati potrebom zaštite nekog prava osobnosti. Zabrana koja se odnosi na nakladnika portala H-Alter nije zapreka za objavljivanje tekstova naše vrsne novinarke Jelene Jindre o dr. Buljan Flander i poliklinici u drugim medijima ili platformama komuniciranja. Zato ta zabrana ne može služiti svrsi koju je dr. Buljan Flander očekivala i zbog koje ju je sud odredio", smatra Alaburić.

Rješenje suda ustvari postiže kontraefekt jer sad svi mediji pišu upravo o Buljan Flander

Dodaje da će ova zabrana napraviti upravo suprotno od onoga što je u interesu dr. Buljan Flander, a to je da će fokusirati pažnju cjelokupne hrvatske javnosti na H-Alter i tekstove Jelene Jindre i sve informacije o Buljan Flander koje je sud smatrao spornima dobit će golem publicitet.

"Nadalje, sud je zaključio da mu očitovanje nakladnika, glavnog urednika ili autorice spornih tekstova nije potrebno. Sudac je analizirao tekstove i procjenjivao je li novinarka postupala u dobroj vjeri, je li svoj novinarski posao obavila profesionalno i u skladu s pravilima profesije, je li neke sporne tvrdnje iznosila namjerno, je li vjerno prenosila izjave drugih i slično. Svi zaključci suda na štetu su autorice i nakladnika. Takvo postupanje suda predstavlja tešku povredu prava na pravično suđenje, osobito prava svake stranke u postupku da se očituje na prijedloge protivne strane, iznese svoju argumentaciju i predloži dokaze", poručuje odvjetnica.

"Sud je pokazao potpuno nerazumijevanje pravnih standarda zaštite slobode izražavanja"

Posebno je zabrinjava dio odluke u kojem sud obrazlaže da treba uspostaviti pravičnu ravnotežu između sukobljenih prava na zaštitu prava osobnosti i prava na slobodu izražavanja.

"Sud je pokazao potpuno nerazumijevanje pravnih standarda zaštite slobode izražavanja. Čak je i dr. Buljan Flander u prijedlogu zabrane navela da je 'opravdano očekivati interes medija' za ove teme. Sud, međutim, uopće nije vodio računa o javnom interesu i gotovo neograničenom pravu javnosti da bude upoznata s informacijama i mišljenjima o temama od javnog interesa. Ako neka od tih informacija nije točna, sankcija će biti odgovarajuća naknada štete oštećenicima. I to je granica slobode izražavanja koju postavlja demokratsko društvo radi zaštite prava drugih", podvukla je Alaburić.