AMERIČKE snage povukle su se danas iz svojih preostalih baza u Iraku, izazivajući bojazan da iza sebe ostavljaju sigurnosni vakuum koji bi mogao ojačati proiranske milicije i dovesti do regrupiranja Islamske države.

Povlačenje, koje su pozdravili Iran i njegovi saveznici, dogovoreno je 2024. u vrijeme predsjednika Joea Bidena, a provedeno je u mandatu Donalda Trumpa, u ratu protiv Irana koji utjecaj u Iraku ostvaruje preko nekih oružanih skupina.

Do odlaska dolazi 23 godine nakon što su američke snage svrgnule diktatora Sadama Huseina, što je izazvalo pobunu i kaos u kojem je nastala Islamska država. I dok je odlazak američkih vojnika popularan među Iračanima, neki strahuju da snage sigurnosti koje je financirao i obučio SAD nisu u stanju zaštititi zemlju u kojoj je 4500 Amerikanaca poginulo u više od 20 godina rata.

Dva desetljeća rata i gubici veći nego u Afganistanu

Američke snage napale su Irak 2003. i praktično okupirale zemlju, postavile šijitsku vladu i borile se protiv Sadamovih lojalista, a potom al-Qaede, prije nego što su se povukle krajem 2011. Vratile su se tri godine poslije da bi pomogle iračkim snagama poraziti sunitsku Islamsku državu u ratu od 2014. do 2017.

Dvostruko više Amerikanaca poginulo je u operaciji "Iračka sloboda" nego u ratu u Afganistanu, iz kojeg se američka vojska kaotično povukla 2021. godine.