ZALJEVSKI rat, poznat i kao Prvi zaljevski rat, bio je oružani sukob koji je započeo u kolovozu 1990. godine. Ovaj sukob započeo je iračkom invazijom na Kuvajt, što je dovelo do međunarodne vojne intervencije predvođene Sjedinjenim Američkim Državama s ciljem oslobađanja Kuvajta.​

Dana 2. kolovoza 1990. iračke snage pod vodstvom predsjednika Sadama Huseina izvršile su invaziju na susjedni Kuvajt. Motivacija za ovaj napad bila je višestruka, uključujući ekonomske sporove, teritorijalne pretenzije i želju za dominacijom u regiji bogatoj naftom. Irački vojnici brzo su zauzeli glavni grad Kuvajta i uspostavili vojnu kontrolu nad cijelom državom.​

Iračka agresija naišla je na oštru osudu međunarodne zajednice. Ujedinjeni narodi donijeli su niz rezolucija kojima su zahtijevali povlačenje iračkih snaga iz Kuvajta i uveli ekonomske sankcije Iraku. Sjedinjene Američke Države, zajedno s brojnim saveznicima, formirale su koaliciju od 35 zemalja s ciljem prisiljavanja Iraka na povlačenje.​

Operacija Pustinjska oluja

Nakon što diplomatski napori nisu uspjeli, koalicijske snage započele su vojnu operaciju pod nazivom "Pustinjska oluja" 17. siječnja 1991. Operacija je započela intenzivnim zračnim napadima na iračke vojne ciljeve, infrastrukturu i komunikacijske mreže. Nakon više od mjesec dana zračnih napada, 24. veljače 1991. pokrenuta je kopnena ofenziva koja je trajala četiri dana i rezultirala oslobađanjem Kuvajta.​

Zaljevski rat imao je značajne posljedice za regiju i svijet. Kuvajt je oslobođen, ali je pretrpio velika razaranja i ekološke katastrofe, uključujući zapaljene naftne bušotine. Irak je bio suočen s daljnjim sankcijama i unutarnjim nemirima, što je dovelo do dugotrajne nestabilnosti. Rat je također istaknuo važnost međunarodne suradnje i pokazao sposobnost koalicijskih snaga da brzo i učinkovito reagiraju na agresiju.​

Nakon završetka Zaljevskog rata u veljači 1991. godine, Irak se suočio s ozbiljnim unutarnjim problemima. Irački režim Sadama Huseina nastavio je vladati, ali zemlja je bila opterećena međunarodnim sankcijama koje su dovele do ekonomske krize i pogoršanja životnih uvjeta stanovništva. Uslijedile su pobune šiita na jugu i Kurda na sjeveru, koje su iračke vlasti brutalno ugušile. Međunarodna zajednica uspostavila je zone zabrane letenja kako bi zaštitila civile u tim područjima.