VANJSKOPOLITIČKI i vojni analitičar Denis Avdagić gostovao je u Novom danu kod Tihomira Ladišića, gdje je analizirao moguće rasplete američko-izraelskog rata u Iranu. Razgovarali su o retorici i ciljevima Donalda Trumpa te o budućnosti američkog globalnog sustava 'petrodolara', koji se našao pod pritiskom nakon iranske blokade Hormuškog tjesnaca, piše N1.

>> Razvoj događaja pratite na Indexu

"Možemo pretpostaviti da se komunikacija održava preko posrednika", rekao je Avdagić o izjavama Donalda Trumpa o "vrlo dobrim i konstruktivnim" pregovorima, koje je Iran kasnije demantirao. "Moguće je da se poruke ne prenose izravno, nego se zasad priprema protokol o tome što obje strane žele postići.

To bi moglo izgledati kao tih 15 točaka koje je spomenuo Trump. Ipak, možemo vjerovati iranskoj strani koja tvrdi da izravne komunikacije nema. To su početne pozicije i jasno je da, ako dođe do stvarnih pregovora, ne možemo očekivati da će obje strane biti u potpunosti zadovoljne", dodao je.

Ne smijemo zaboraviti Libanon

Avdagić je posebno upozorio na Libanon, bojište koje se, kako kaže, često smatra "sporednim" unatoč golemoj humanitarnoj krizi izazvanoj izraelskim bombardiranjem. "Važno je usmjeriti sve napore u zaustavljanje daljnjih napada, ali ne smijemo zaboraviti što se događa u Libanonu.

Nažalost, oni su poput sporednih glumaca u velikom filmu, nitko ih ne primjećuje, a odvija se nezamisliva humanitarna tragedija. Ako dođe do pune izraelske invazije na Libanon, bojim se da ćemo govoriti o golemom broju mrtvih, što bi se moglo usporediti s onim što se dogodilo u Gazi", ocijenio je.

Nemoć UN-a

Avdagić smatra da je rat protiv Irana još jednom naglasio nemoć Ujedinjenih naroda, što bi moglo biti posebno pogubno za male države poput Hrvatske. "To istovremeno pokazuje i apsolutnu nemoć UN-a, što je postalo svima jasno.

On je još jedan statist u ovom filmu koji gledamo; UN se pretvorio u promatrača kojeg se ništa ne pita i u kojem se više ne vode ozbiljne rasprave. Velike sile ne smatraju da ga trebaju koristiti u bilo kojem pogledu. To je prilično velika tragedija za sve nas, a posebno zabrinjava za male zemlje koje su u multilateralnim okvirima mogle tražiti svojevrsnu zaštitu", kazao je.

Ipak, oprečne reakcije većine europskih država, koje su glasno osudile rusku vojnu operaciju u Ukrajini, a odbile su to učiniti u slučaju napada Izraela i SAD-a na Iran, pokazuju, smatra Avdagić, diplomatsku moć Sjedinjenih Država.

"Koliko je situacija ozbiljna, govori i to što velika većina Europe ne želi ni osuditi napad na Iran, iako je jasno da je tim napadom učinjeno de facto isto što je Rusija napravila u Ukrajini, a što smo bili vrlo spremni osuditi. Suglasja u tom smislu nema, a tu se pokazuje realna moć SAD-a i prema nama i u globalnom okruženju."

Cilj nije promjena režima

Što se tiče vojnih ciljeva, Avdagić smatra da proklamirana "promjena režima" nije među njima. "Ne možemo isključiti promjenu režima u Iranu, ali to se ne može dogoditi samo tako. Ako se neki drugi element državne sigurnosti ne bi suprotstavio, to je praktički nemoguće.

Revolucionarna garda je ozbiljna vojna organizacija. Kada gledate slučaj Venezuele i čitate komunikaciju predsjednika Trumpa, posve je jasno da mnogo toga što on govori treba uzeti s rezervom. To su na svojoj koži iskusili predstavnici oporbe u Venezueli, gdje čak ni dodjela Nobelove nagrade nije značila ništa", pojasnio je.

"Možemo reći da cilj uopće nije promjena režima, nego slamanje snage Irana. Ne zaboravimo Trumpove najave iz predizborne kampanje da će se SAD povući iz ratova. Da bi se povukli s Bliskog istoka, ne mogu Izrael i ostale saveznike ostaviti s Iranom, koji im je stvarna prijetnja. Paradoksalno, ovo može biti rat kojem je jedan od ciljeva dugoročni mir", smatra Avdagić.

Bitka za petrodolar

Analitičar se osvrnuo i na ekonomske posljedice rata, pogotovo na globalni sustav 'petrodolara', iz kojeg se Iran, svojom voljom ili pod pritiskom američkih sankcija, u potpunosti isključio. "Ne smijemo zaboraviti ni 'petrodolare'. To je svima neugodno, ali je činjenica.

Da bi SAD nastavio biti snaga kakva je sada, mora imati kontrolu nad petrodolarima, nad globalnom trgovinom koja se odvija u dolarima. Iran je to izbjegao, i vlastitim naporima i zbog američkih sankcija. Posve je jasno da Trump želi povratak na staro", rekao je.

Kao primjer koji ilustrira kako funkcionira američka ekonomska nadmoć, naveo je slučaj iz susjedstva. "Ljudi često ne razumiju što to znači. Evo primjera Srbije - suverene zemlje. Kada trgujete dolarima, američke sankcije vas mogu onemogućiti u daljnjem poslovanju.

To je cilj koji se želi nametnuti Iranu. S druge strane, iranska politika izrazito je obojena ponosom i popuštanje SAD-u za njih bi bilo pogubno. To bi bio kraj režima i oni su toga itekako svjesni", zaključio je Denis Avdagić.