IRAN se suočava s razdobljem visokih napetosti nakon što je režim brutalno ugušio prosvjede, što je rezultiralo tisućama mrtvih, većinom mladih ljudi.

Vanjskopolitički analitičar Goran Bandov ističe kako je reakcija režima bila drastičnija nego ikad prije, no smatra da eskalacija sukoba na tom području zasad nije izgledna jer susjedne zemlje rade na smirivanju situacije. Pregovori sa SAD-om usmjereni su na iranski nuklearni program i balističke rakete, a napetosti u regiji ubrzale su i sastanak američkog predsjednika Donalda Trumpa i izraelskog premijera Benjamina Netanyahua, prenosi HRT.

Brutalan odgovor na prosvjede

Profesor Goran Bandov, voditelj Središnjeg ureda za međunarodne odnose i održivi razvoj Sveučilišta u Zagrebu, objasnio je kako se aktualna situacija u Iranu razlikuje od čestih kriza u prošlosti.

"Sada je režim reagirao puno drastičnije nego u nekim prethodnim trenucima. Službene brojke koje je objavila iranska država govore o nešto više od 3000 poginulih. Procjene su značajno više, oko 6000, dok neke idu i do desetak tisuća, ali mislim da su one malo dramatizirane", rekao je Bandov, dodavši da su i službene brojke strašne.

"U nekoliko dana ubijeno je 3000 ljudi. Prosvjednici su gotovo svi bili mlađi, do 30 godina. To se dosad nije događalo na takav način i pokazuje da je režim u ozbiljnom strahu", istaknuo je.

Bandov smatra da je jedan od razloga za takvu brutalnost bila namjera režima da što prije zaustavi prosvjede. "Američki predsjednik Donald Trump poručio je prosvjednicima: 'Mi smo ovdje za vas, doći ćemo vas podržati'. Da su se prosvjedi nastavili istom snagom, mogla se očekivati njegova potpora. Kako bi spriječili tu mogućnost, krenuli su vrlo, vrlo brutalno", smatra Bandov.

Sporne točke američko-iranskih pregovora

Govoreći o pregovorima između SAD-a i Irana, Bandov je istaknuo ključne razlike u stajalištima. Iran čvrsto ustraje na tome da se može razgovarati isključivo o nuklearnom programu, dok SAD želi znatno širi okvir koji bi obuhvatio i balističke projektile.

"SAD je na neki način patron Izraela, a Izrael inzistira da se u program uključi pitanje balističkih raketa. Bilo je i naznaka da će se razgovarati o ljudskim pravima. Vidjet ćemo što će na kraju biti dogovoreno iza zatvorenih vrata. Moguće je da su ljudska prava jedan od elemenata oko kojih će SAD popustiti kako bi zauzvrat tražio popuštanje Irana po pitanju balističkih raketa i dronova, koji su u ovom trenutku vrlo snažno iransko oružje", naglasio je.

Sastanak Donalda Trumpa i Benjamina Netanyahua održava se upravo na obljetnicu Islamske revolucije. Bandov je napomenuo kako je to zanimljivo jer je susret prvotno bio planiran za 18. veljače.

"Kao što vidimo, sastanak se pomaknuo za nekoliko dana. Objašnjenje je da se situacija na terenu vrlo intenzivirala i da zbog toga moraju što prije sjesti i konkretno razgovarati. Službeno, tema će biti Iran, nuklearni program, balističke rakete i dronovi, ali sigurno i Gaza", istaknuo je Bandov.

Eskalacija sukoba zasad malo vjerojatna

Na pitanje koliko je američki predsjednik blizu odluke o vojnom napadu na Iran, Bandov je kazao kako je to vrlo teško procijeniti.

"Ono što je sigurno jest da će Trump u svoju odluku morati uračunati interese svojih partnera u regiji. Tu je, osim ključnog partnera Izraela, sigurno i Saudijska Arabija, Turska te Egipat. Svi oni imaju svoje interese i sigurno će pokušati, barem u ovom trenutku, spriječiti daljnju eskalaciju sukoba. Što se tiče predsjednika Trumpa, sve je otvoreno, sve možemo očekivati", smatra Bandov.

Naglasio je kako se na tom području trenutačno nalazi iznimno velika količina oružja. "Situacija može eskalirati, ali čini mi se da se ide prema tome da se eskalacija u ovom trenutku ipak ne dogodi. Vidimo da je interes čitavog niza zemalja u okruženju da do toga ne dođe", zaključio je Bandov.