"PA MISLIM da ako oni pobijede, ja bih trebao dobiti sve zasluge. Ako izgube, ne bi me uopće trebalo kriviti", odgovorio je bivši američki predsjednik Donald Trump na pitanje u kojoj mjeri će rezultati jučerašnjih izbora ovisiti o njemu i njegovoj podršci za više od 300 republikanskih kandidata.

>> Demokratima ključna država za Senat, republikanci blizu osvajanja Zastupničkog doma

Rekao je to prije nego što su birališta zatvorena, a prebrojavanje glasova za kongresnike, senatore, guvernere i gradonačelnike diljem zemlje počelo. U ovom trenutku rezultati još nisu potpuni i ne zna se kad će točno biti. 

Ali, prema dosadašnjim djelomičnim rezultatima, jedno je jasno - "crveni val" koji je Trumpova Republikanska stranka (crvena je njihova simbolična boja, dok je plava boja Demokratske stranke) najavljivala i priželjkivala izostao je.

I republikanci priznaju da ništa od njihovog "crvenog vala"

To su priznali i vodeći republikanci i konzervativni analitičari, od senatora Lindseyja Grahama do popularnog voditelja i autora Bena Shapira, koji je na Twitteru zaključio da se crveni val pretvorio u "crveno vjenčanje", aludirajući na pokolj koji nitko nije očekivao u čuvenoj seriji Igra prijestolja. Nešto kasnije je dometnuo da je "kvaliteta kandidata bitna", što sigurno neće biti drago čuti Trumpu budući da je većina njih bila njegov izbor. 

To ne znači da republikanci nemaju realnu šansu svejedno osvojiti većinu u Zastupničkom domu, a možda čak i u Senatu, gdje su im izgledi mnogo slabiji - ali preliminarni rezultati nisu previše ohrabrujući za Trumpa i njegovu stranku.

Prema trenutnim podacima CNN-a, demokrati su zasad osvojili 178 od 435 mjesta, a republikanci 199 mjesta. Za većinu im treba 218, a demokrati su dosad držali 222 mjesta. Demokrati su zasad preoteli 3 mjesta, a republikanci njih 9. 

Senat je dosad bio podijeljen - 50 demokrata i 50 republikanaca, uz potpredsjednicu Kamalu Harris kao odlučujući glas, prema američkom političkom sustavu. Demokrati sada drže 48 mjesta (2 su nezavisna dio demokratskog kluba), a republikanci 47, pri čemu su demokrati preoteli jedno mjesto republikancima. 

Razočaranje za jednu i ugodno iznenađenje za drugu stranu još je veće s obzirom na povijesne trendove. Stranka kojoj pripada aktualni predsjednik već desetljećima redovito doživi poraz na izborima na pola mandata, takozvanim "midtermsima". Razlog je logičan -  razočaranost predsjednikom i animozitet prema njemu iz suprotnog tabora. 

Oporba u pravilu uvjerljivo pobjeđuje u midtermsima, ovo bi mogla biti povijesna iznimka

Jedine iznimke od Velike depresije tridesetih do danas bile su 1998. s predsjednikom Billom Clintonom i 2002. s Georgeom W. Bushem, podsjetio je politički analitičar progresivno orijentirane televizije MSNBC, Steve Kornacki.

No i Bush i Clinton su u vrijeme tih midterm izbora imali vrlo visoki rejting, sa 63% i 68% podrške u anketama. Bidenu je podrška prije ovih izbora bila 44%. Takva niska podrška i nezadovoljstvo ekonomijom sugerirali bi teški poraz vladajućih demokrata, ali ovaj put je očito izostao. 

Čini se da su se s ovim izborima pravila političke igre drastično promijenila, pri čemu bi presudna mogla biti vrlo visoka izlaznost za ovu vrstu izbora, zaključuje ovaj analitičar. 

U zemlji koja je politički polarizirana i u kojoj se sve češće spominje "hladni građanski rat", republikanski glasači bili su visoko motivirani da izađu na birališta i glasaju protiv demokrata - ali i demokratski su bili motivirani glasati protiv Trumpove stranke.

I anketa agencije Edison Research za CNN sugerirala je da su brojni glasači bili motivirani nezadovoljstvom stanjem u zemlji i negativnim mišljenjem o predsjedniku Bidenu, ali i o njegovom prethodniku Trumpu s druge strane. 

Dok je 28% glasača odgovorilo da ih je motiviralo protivljenje Trumpu, a 54% da im nije bio faktor, 32% glasača je odgovorilo da ih motivira protivljenje Bidenu, a njih 48% da im nije faktor. 

Svakako je zanimljiv i rezultat pitanja o problemima koji su najviše zaokupljali glasače. Inflacija je na uvjerljivom prvom mjestu (32%), pobačaj na drugom (27%), a slijede kriminal (12%), politika oko posjedovanja oružja (12%) i imigracija (10%). Očuvanje, odnosno prijetnja demokraciji kroz poricanje izbornih rezultata, na što je Biden upozoravao u posljednjem govoru prije izbora, nije se uopće našla među prvih pet. 

>> Trumpova stranka vjerojatno pobjeđuje. Budućnost američke demokracije je upitna

Ipak, izlazna anketa NBC-a nudi bitno drukčiji rezultat: 70% glasača ovdje se složilo da je demokracija ugrožena, i to samo malo više (72%) demokrata nego republikanca (68%). Za pretpostaviti je da jedni i drugi imaju prilično različito viđenje prijetnje demokraciji. Samo 29% republikanaca odgovorilo je da vidi Bidena kao legitimno izabranog predsjednika. 

Višeslav Raos: Republikancima su se obili o glavu loši kandidati

Na ovu temu smo razgovarali s profesorom s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu, Višeslavom Raosom. 

"Da, predviđala se pobjeda republikanaca i vjerojatno će zaista dobiti Zastupnički dom, ali možda ne tako premoćno. Za Senat još ne znamo, nije nemoguće da ga uzmu, ali demokrati imaju još šanse, pa i da ostane 50-50", kaže nam Raos.

"Činjenica je da predsjednik Biden nije baš popularan i da ekonomska situacija nije baš bajna, prognoze nisu dobre. Ali s druge strane, čini se da se republikancima ipak obilo o glavu to što im dio kandidata nije bio baš najkvalitetniji i da su malo pretjerali u retorici koja je zbilja bila politički rubna, da tako kažem", objašnjava nam Raos.

"Demokrati su, čini se, uspjeli mobilizirati studente na sveučilištima koji su im više skloni. Tu je nešto bolja izlaznost ipak prevenirala ovaj crveni val", dodaje.

"Dodatno im ide u korist što se čini da su zadržali veći broj guvernerskih mjesta. I nakon one presude Vrhovnog suda, koja je polarizirala američku javnost oko saveznog zajamčenog pristupa pobačaju (ukidanjem ranije presude Roe vs. Wade koja jamči legalni pobačaj u cijeloj zemlji, op.a.), u nekoliko saveznih država je prošla referendumska inicijativa da se to pravo uglavi u ustav", primjećuje Raos. 

Raos: Mislim da će iduće dvije godine biti teške za Bidena

"Svejedno, mislim da će iduće dvije godine biti teške za Bidena. Čak i ako bude kontrolirao Senat, većinu njegovih prijedloga će blokirati ili jako usporiti. A naravno, najveće pitanje za sve nas u Europi je što će biti s kontinuiranom vojnom i financijskom podrškom Ukrajini",  ističe Raos, podsjećajući da je američka pomoć Ukrajini nezamjenjiva. 

>> Uskoro su izbori u Americi. Mogli bi odlučiti rat u Ukrajini

"Republikanci nisu rekli da će to potpuno srezati, ali su sugerirali da bi to trebalo revidirati s obzirom na ekonomsku krizu", navodi Raos. "Znamo da ima republikanaca koji su tzv. jastrebovi, oštri prema Rusiji, ali znamo da se od dolaska Trumpa širi taj jedan kontranarativ koji zapravo ide u korist Rusije."

Što se kandidata iz Trumpovog tabora tiče, zasad je njihov uspjeh oko pola-pola, ocjenjuje Raos: "Četvero njegovih je prošlo, šestero je izgubilo, a za neke još ne znamo. Tako da je upitno je li opet potpuno ovladao tom strankom. On je rekao da bi mogao najaviti kandidaturu."

"A sve su snažniji glasovi da demokrati Bidenu možda neće dati podršku za reizbor, nego da će biti potpuno otvoreni predizbori s nizom novih kandidata, od dosta lijevih do centrističkih", navodi Raos. "A upitno je hoće li i Republikanska stranka stati iza Trumpa ili će podržati Rona DeSantisa, koji ima slične politike kao Trump, ali je mlađi i prodorniji."

"Tako da će predsjednički izbori 2024. biti krajnje interesantni", predviđa Raos i ostavlja otvorenom i mogućnost da ćemo na kraju imati izbore bez Bidena i Trumpa: "Osobno mislim da bi to bio najbolji scenarij za američko društvo jer im trebaju nove i mlađe osobe."