ETNIČKI Armenci iz Gorskog Karabaha počeli su danas masovni egzodus prema Armeniji nakon što je Azerbajdžan porazio borce odmetnute regije u sukobu koji datira iz sovjetskih vremena. Vodstvo Gorskog Karabaha reklo je Reutersu da 120 tisuća Armenaca ne želi živjeti pod vlašću Azerbajdžana jer strahuju od progona i etničkog čišćenja. Oni koji su imali goriva uputili su se svojim vozilima Lačinskim koridorom prema granici s Armenijom.

Na fotografijama su se mogle vidjeti desetine automobila kako noću izlaze iz glavnog grada i kreću prema planinskim zavojima. Armenci iz Karabaha, teritorija koji je međunarodno priznat kao dio Azerbajdžana, no koji se odmetnuo, bili su prisiljeni na prekid vatre prošli tjedan nakon vojne operacije znatno veće vojske Azerbajdžana.

"Naši ljudi ne žele živjeti u Azerbajdžanu"

Armenci ne prihvaćaju obećanje Azerbajdžana da će jamčiti njihova prava u trenutku integracije regije. "Naši ljudi ne žele živjeti u Azerbajdžanu. Devedeset devet cijelih devet njih želi napustiti naše povijesne teritorije", rekao je David Babajan, savjetnik Samvela Šahramanjana, predsjednika samoproglašene republike Artsakh, kako Armenci zovu Gorski Karabah.

"Sudbina našeg jadnog naroda će ostati zapisana u povijesti kao sramota za armenski narod i za cijeli civilizirani svijet", dodao je Babajan. "Oni odgovorni za naše sudbine će jednog dana morati odgovarati pred Bogom za svoje grijehe", zaključio je. 

Armenski vođe iz Karabaha rekli su da će ruske mirovne snage ispratiti iz regije u Armeniju sve one koji su ostali bez doma u ovoj vojnoj operaciji Azerbajdžana. Premijer Nikol Pašinjan suočen je s pozivima na ostavku zbog toga što nije spasio Karabah. U obraćanju naciji, rekao je da je određena pomoć stigla, no da je masovni egzodus neizbježan.

Područje koje je stoljećima bilo pod utjecajem Perzijanaca, Turaka, Rusa, Osmanlija i Sovjeta

"Ako se ne osiguraju primjereni uvjeti za Armence Gorskog Karabaha kako bi živjeli u svojim domovima i nema učinkovitih mehanizama zaštite protiv etničkog čišćenja, raste vjerojatnost da će Armenci Gorskog Karabaha vidjeti egzil iz svoje domovine kao jedini način da spase svoj život i identitet", rekao je Pašinjan.

Masovni egzodus promijenio bi delikatnu ravnotežu moći na južnom Kavkazu, regiji važnoj za transport plina i nafte u kojoj se Rusija, SAD, Turska i Iran bore za utjecaj. Armenija kaže da je ubijeno više od 200 ljudi, a da je ranjeno 400 u vojnoj operaciji Azerbajdžana.

Gorski Karabah nalazi se u području koje je stoljećima bilo pod utjecajem Perzijanaca, Turaka, Rusa, Osmanlija i Sovjeta. Svojataju ga i Azerbajdžan i Armenija nakon pada Ruskog Carstva 1917. godine. U sovjetskim vremenima proglašen je autonomnom regijom unutar Azerbajdžana.

Nakon pada Sovjetskog Saveza, tamošnji Armenci zbacili su nominalnu azerbajdžansku kontrolu i zauzeli susjedni teritorij u onome što je danas poznato kao Prvi karabaški rat. Od 1988.- 1994. godine ubijeno je oko 30.000 ljudi, a više od milijun raseljeno, uglavnom Azerbajdžanaca.

U Armeniji je spremljen primitak 40.000 ljudi iz Karabaha

U Armeniji je spremljen primitak 40.000 ljudi iz Karabaha. Azerbajdžan, koji je većinski muslimanski, rekao je da Armenci, koji su kršćani, mogu otići ako žele.

Pašinjan je u nedjelju okrivio Rusiju da nije učinila dovoljno za Armeniju te da će razmotriti svoj savez s Rusijom. Ruski dužnosnici pak tvrde da je Pašinjan jedini krivac za cijelu situaciju te da Armenija, koja graniči s Turskom, Iranom, Azerbajdžanom i Gruzijom, ima malo drugih prijatelja u regiji.