BARTOL Kašić hrvatski je svećenik i učenjak koji je napisao prvu domaću gramatiku i preveo Bibliju na ilirski. Djelovao je tijekom prve polovice 17. stoljeća. Postao je jedan od najvažnijih hrvatskih učenjaka tek u 19. stoljeću kada je pomnije istražen tijekom perioda nacionalizma.

Rodio se na Pagu u Republici Veneciji 15. kolovoza 1575. godine. Otac mu je bio veteran vrlo važne bitke kod Lepanta koja se odigrala par godina prije njegovog rođenja. Međutim, Bartola je odgojio njegov ujak te ga naučio čitati i pisati. Kašić je kasnije završio na fakultetu u Papinskoj Državi te se obrazovao za svećenika.

Nakon studija boravi u Dubrovniku i obavlja diplomatske misije za papu diljem Balkana. Boravio je u Bosni, Srbiji, a Slavoniju je temeljito upoznao kada je živio u Vukovaru, Valpovu i Osijeku. Iako je originalno pisao na čakavštini, u pisanju se s godinama priklonio štokavštini za koju je napisao da ima najveći broj govornika.

Prva slavenska gramatika

Kašić je bio član isusovačkog reda koji je poznat po društvenom radu i posvećenosti obrazovanju. Isusovci su vodili puno škola u Osmanskom Carstvu gdje su se slušali sati na lokalnom jeziku pa su Kašića zamolili da napiše udžbenik kako bi unaprijedili učenje jezika.

Knjiga ima oko dvjesto stranica, a predstavlja sintezu ilirskog jezika i njegovu morfologiju. Udžbenici tog vremena obično su na kraju imali i rječnik, no u slučaju Kašićeve gramatike toga nema. Pretpostavlja se da je rječnik izdan odvojeno.

Najveći dio djela posvećen je opisu deklinacija i konjugacija, a Kašić je naglašavao različitost dijalekata te je pisao štokavštinom-čakavštinom kako bi obuhvatio što veći govorni prostor. Izdao ju je 1604. godine i tako ušao u povijesti kao autor najstarije slavenske gramatike.

U kasnijim godinama, Kašić se bavi prijevodom Biblije na ilirski. Trebalo mu je dvanaest godina da ju završi, no knjiga nije izdana zbog utjecaja kontrareformacije. Original se danas nalazi u NSK u Zagrebu.